11.6 C
Sarajevo
21.09.2024

Hrvatski naučnik objasnio zašto se neki ljudi ponovno zaraze koronavirusom

Premda posljednjih dana usporava broj umrlih i zaraženih od koronavirusa u Kini, raste broj zemalja i zaraženih u ostatku svijeta, posebno Europi. 

O tome su za HRT govorili prof.dr.sc. Ivan Đikić i direktor Imunološkog zavoda Vedran Čardžić.

Jučer se pojavila informacija da je jedna žena u Japanu, koja je preboljela virus, opet zaražena. Đikić je naglasio kako to nije prvi slučaj i rekao kako se znalo dogoditi da ljudi budu otpušteni iz bolnice zato što su negativni na detekciju virusa, no virus se pojavio u kasnijoj fazi i sada su ti pacijenti ponovno pozitivni.

- OGLAS -

“To nam govori da je bila latentna faza bolesti kod pacijenta ili je moguće da je došlo do infekcije novom podvrstom virusa ili da imunitet koji je stvoren u prvoj fazi bolesti nije bio dovoljno snažan, tako da osoba može biti ponovno inficirana”, rekao je i dodao kako je to nešto što se dešava i kod drugih virusa i nije čudno, ali je dosta rijetko.

Đikić je naglasio kako se to ne treba medijski prezentirati kao velika opasnost zato što je to dio razvoja bolesti i kao takav, zdravstveni sustav će biti sposoban reagirati na takvu varijaciju virusa.

- Advertisement -

Čardžić je rekao kako je svijet globalno selo te kako nije nikakav problem da čovjek brzo dođe s jednog kraja svijeta na drugi. Postoji period latencije kada se ne može znati je li netko zaražen i upravo to je razlog progresije širenja virusa.

“Virusi imaju različita djelovanja na stanice i dječje stanice, koje su veoma plastične, i svojim plasticitetom odgovaraju na virus, mogu pronaći vlastiti imunološki odgovor i boriti se protiv virusa. Kod starijih ljudi plastičnost stanica nestaje te su zbog imunološkog stanja i stanja cijelog organizma podložniji infekciji, a posebno onoj u kasnijoj fazi gdje dolazi do upale pluća i smrti”, kazao je Đikić.

Naglasio je kako statistički epidemiološki pokazatelji govore da je glavna skupina bolesnika onih od preko 80 godina gdje je smrtnost preko 15 posto, a nakon 60 godina smrtnost je 6-7 posto. Rekao je kako u ovim godinama dolazi do promjena koje nisu specifične za pojedinca, nego su specifične za dob i za odgovor našeg organizma prema virusnim upalama.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA