U raznim oblicima i različitoj mjeri, korupcija ima negativan utjecaj na sva društva. Uz negativan utjecaj na domaćinstva građana, određene vrste korupcije mogu imati teške posljedice za poslovni sektor i privredne rezultate, te mogu postati prepreka privatnim i stranim ulaganjima, trgovini i privrednom razvoju.
No, da se ne lažemo, činjenica je da borba protiv korupcije je veliki izazov i za najrazvijenije zemlje svijeta. Stoga ne iznenađuje da Bosna i Hercegovina (BiH), opterećena političkim problemima i siromaštvom, teško pronalazi efikasne mehanizme borbe protiv ove izrazito negativne pojave. Kako to se riješava u praksi reći će nam naš sagovornik, Erduan Kafedžić šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom u Kantonu Sarajevu.
1.Bosna i Hercegovina nalazi se na 101. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u posljednjem istraživanju o korupciji. Vaš komentar ?
„Položaj naše zemlje utvrđen ovim istraživanjem je više nego zabrinjavajući. Također, izvještaji relevantnih međunarodnih eksperata i organizacija (npr. Izvještaj nezavisnih eksperata o pitanju vladavine prava – tzv. Priebeov izvještaj i Izvještaj Evropske Komisije o Bosni i Hercegovini za 2020.) konstatuju široku rasprostranjenost korupcije i sistemske nedostatke u sprečavanju i borbi protiv korupcije. Korupcija duboko podriva vladavinu prava u našoj zemlji, a koja je osnovna pretpostavka koja omogućava građanima da uživaju svoja prava i slobode. Jednako zabrinjavajući je negativan uticaj korupcije na privredu naše države i ekonomski napredak. Jasno je da se u prevenciji i borbi protiv korupcije moraju poduzeti odlučnije akcije svih nivoa vlasti u BiH, jer od toga neposredno ovisi naša budućnost i smjer u kojem će se BiH kretati“- govori Kafedžić.
2.Prema indexu percepcije korupcije (CPI ) BiH je ove godine ocjenjena sa 36, na skali od 0 do 100 što je najlošiji rezultat od 2012 godine. Zašto Bosna i Hercegovina konstantno nazaduje?
„Nepostojanje jasne političke volje i opredijeljenosti u borbi protiv korupcije, institucionalna rascjepkanost i česti sporovi oko podjele nadležnosti među nivoima vlasti bitan su faktor neefikasnosti borbe protiv korupcije. Također, fragmentiranost normativnog okvira kojim se reguliše borba protiv korupcije u našoj državi, rasutost i nedovoljna koordinacija organa i tijela koja se bave borbom protiv korupcije, pravna nesigurnost, nedovoljna zaštita lica koja prijavljuju korupciju, samo su neki od razloga nazadovanja. „- nastavlja Kafedžić.
3.Šta je najviše doprinjelo ovako velikom padu BiH?
„Nepostojanje vladavine prava, partiokratija i klijentelizam, nedonošenje ključnih zakona iz oblasti borbe protiv korupcije, kao što su zakoni o sukobu interesa, finansiranju političkih stranaka i dr. razlozi su ovako velikog pada BiH. Politički uticaj na organe koji se bore protiv korupcije, izostanak učinkovitog i efikasnog procesuiranja počinitelja koruptivnih krivičnih djela, nepostojanje institucionalne volje i odlučnosti za borbu protiv korupcije svakako doprinose padu. – ističe on.
4.Da li je korupcija u BiH postala jednostavno dio nje, pa zbog toga i nemamo kritičan odnos prema istoj?
Korupcija nije dio Bosne i Hercegovine, međutim u tranzicijskim društvima tj. društvima koja prelaze iz jednog sistema u drugi, razvijaju se mnogobrojne negativne društvene pojave, od kojih posebno mjesto zauzimaju anomija, kleptokratija, korupcija, nepotizam, kronizam, te razni oblici ugrožavanja ljudskih prava i sloboda. Postoji određena svijest o korupciji u našem društvu, međutim, zbog nedovoljno izgrađenog sistema nacionalnog integriteta i imenovanja kadrova na važne pozicije, po kriteriju političke pripadnosti dolazi do “uslovljavanja” ostvarivanja određenih usluga javnog sektora. Ovaj način ostvarivanja javnih usluga generira koruptivna ponašanja.-
Od zemalja regije najbolje plasirana je Hrvatska koja zauzima 63. poziciju, Srbija i Crna Gora zauzimaju 66., odnosno 91. poziciju, a Sjeverna Makedonija je sa 93. pala na 106. mjesto i drži najgoru poziciju u regionu.
5.Korupcija i organizovani kriminal u Bosni i Hercegovini su veliki problem, zašto je Bosni i Hercegovini potrebna Evropska unija da joj to kaže?
„Korupcija i organizovani kriminal u Bosni i Hercegovini su zaista veliki problem koji opstruišu napredak naše zemlje. Posebno se negativno odražavaju na vladavinu prava, funkcionisanje pravne države i socijalnu pravdu. Postoje izvještaji relevantnih domaćih organizacija koji konstatuju značajno prisustvo korupcije u našoj zemlji, međutim izvještaji institucija evropske unije (npr. Izvještaj Evropske Komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. i dr.) imaju jači odjek u našoj javnosti, te se stvara dojam da nam na postojanje ovih negativnih društvenih pojava neko izvana stalno pokazuje i ukazuje.“
6.Uspostavljanje funkcionalne i samoodržive zemlje i njen napredak ka evropskim integracijama u velikoj mjeri uslovljen je rezultatima antikorupcionih reformi, smatrate li da će BiH ovim tempom još dugo čekati na to?
„Reforme koje naša zemlja mora provesti u oblasti borbe protiv korupcije neposredno određuju njen napredak ka evropskim integracijama. Svi izvještaji evropskih institucija konstatuju da je korupcija je vrlo prisutna u našoj zemlji, a posebno naglašavaju vidljiv direktan politički uticaj na svakodnevni život građana. Ukoliko se antikorupcione reforme ne intenziviraju, napredak naše države prema evropskim integracijima bit će dodatno prolongiran. – naglasio je Kafedžić.
7.Ako fenomen zarobljene države posmatramo kao zatvoren krug, uticaji političkih elita i moćnih oligarhija koje se manifiestuju u donošenju zakona koji su većinom u njihovom interesu zbog čega se jako puno čeka na smjenu istih?
Demokratski politički sistem nudi mehanizme promjene vlasti. Podređivanje odredbi pojedinih propisa privatnim interesima pojedinaca ili grupa dovodi do jasne diskriminacije i zloupotrebe javnih resursa u korist pojedinaca ili grupa.
8. Afera “Potkivanje”, gdje su postojala tri aktera: predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV BiH) Milan Tegeltija, inspektor Agencije za istrage i zaštitu Marko Pandža i zviždač-biznismen Nermin Alešević ostala je bar za javnost nedovršena, zašto se realizacija ovakvih afera ne uradi po kratkom postupku?
Zakoni o krivičnom postupku regulišu tok i način odvijanja krivičnog postupka, uz poštivanje osnovnih načela kojim se garantuje pravo na pravično suđenje. Jedno od osnovnih načela krivično procesnog prava je pravo na suđenje bez odlaganja, kojim se propisuje dužnost suda da postupak provede bez odugovlačenja i onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. Imajući u vidu rečeno, predmete koji se odnose na koruptivna krivična djela potrebno je staviti kao prioritete, uz uvažavanje svih načela postupka
9.Građani BiH sve manje povjerenja imaju u pravosudne institucije koje su zadužene za spriječavanje i kažnjavanje korupcije i koruptivnih djela. Kako vratiti povjerenje građanima u funkcionisanje pravne države, bez korupcije?
Povjerenje se može vratiti uspostavom sistema odgovornost nosioca pravosudnih funkcija, kojim se nosioci pravosudnih funkcija obavezuju na strogo poštivanje zakona i etičkih normi i svoj mandat obavljaju u javnom interesu. Svako postupanje suprotno ovome bi trebalo imati za posljedicu smjenu konkretnog nosioca pravosudne funkcije
10.Koje i kakve izmjene zakona su neophodne da bi tužilački i pravosudni sistem u BiH funkcionisao na brži, jednostavniji i pravedniji način?
Uspostava efikasnog tužilačkog i pravosudnog sistema neminovno podrazumijeva donošenje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, u kome će biti implementirane preporuke Venecijanske komisije i Zakona o sudovima BiH, koji će biti usklađen sa evropskim standardima.
Novim zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću potrebno je reformisati sistem imenovanja, napredovanja, ocjenjivanja rada, disciplinske odgovornosti, sukoba interesa i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i uvesti pravni lijek protiv svih konačnih odluka VSTV-a.
Također, potrebno je uspostaviti kredibilan sistem provjere imovine sudija i tužilaca i njihovih bliskih srodnika, te članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Ovo bi uslovilo da se na odgovorne tužilačke i sudske funkcije imenuju osobe visokih moralnih kvaliteta, ličnog dostojanstva i integriteta, koje nemaju problem objave i provjere podataka o njihovoj imovini i imovini njihovih bliskih srodnika.
Samo osobe koje mogu nositi teret javne objave i rigorozne provjere svoje imovine mogu obavljati iznimno odgovorne sudske i tužilačke funkcije.
Donošenje ovih zakona neminovno bi uslovilo bolje, učinkovitije funkcionisanje pravosudnog sistema, a što bi za posljedicu imalo vraćanje povjerenja građana u rad pravosuđa. Također, sistem borbe protiv korupcije bi se dodatno upotpunio donošenjem novog zakona o sukobu interesa koji bi na jedinstven način tretirao sukob interesa, definirao koje radnje predstavljaju sukob interesa i odredio tijelo koje odlučuje o sukobu interesa.- zaključuje Kafedžić.