Virusi uvijek mutiraju, posebno virusi RNA poput najnovijeg soja koronavirusa. Kada se osoba zarazi koronavirusom, on se razmnožava u njenim dišnim putovima i uvijek prilikom toga dođe do nekoliko genetskih mutacija, piše New Scientist.
Dva tipa: L i S
Kad su Xiaolu Tang i njegovi kolege sa Sveučilišta u Pekingu proučavali virusni genom uzet iz 103 pacijenta, otkrili su zajedničke mutacije na dvije lokacije genoma. Tim je identificirao dvije vrste virusa na temelju razlika u genomu: 72 se smatralo tipom L, a 29 je klasificirano kao tip S.
Prema drugoj analizi istih znanstvenika, tip L je najvjerojatnije nastao iz starijeg tipa S koji je stvoren kad je virus prešao sa životinja na ljude. No, tip L se pojavio vrlo brzo nakon nastanka tipa S. Obje vrste virusa kolaju pri trenutnoj epidemiji, a činjenica da je tip L više rasprostranjen sugerira da je agresivniji od tipa S.
“Čini se da postoje dva različita soja”, rekla je genetičarka Ravinder Kanda sa Sveučilišta Oxford Brookes u Velikoj Britaniji. “Tip L je možda agresivniji u smislu širenja, ali još ne znamo što te temeljne genetske promjene znače za težinu bolesti”, objasnila je.
“Razlike su premalene”
Virolog Ian Jones sa Sveučilišta Reading u Velikoj Britaniji kaže kako su razlike između ova dva identificirana soja toliko malene da se oni i ne mogu smatrati zasebnim “vrstama”. Dodao je kako ove genetske razlike ne bi trebale utjecati na proizvodnju proteina, odnosno na način na koji virus djeluje ili simptome koje uzrokuje. Ukratko, smatra Jones – jedan soj nije smrtonosniji od drugoga.
“Virus je u svakom značajnom pogledu onakav kakav je bio kad se prvotno pojavio”, kaže Jones. Studija koju su proveli Tang i njegovi kolege za sada samo sugerira da postoji neka genetska raznolikost virusa, ali da to ne znači nužno da se on mijenja.
U narednim godinama može mutirati kao i gripa
Naime, studija se bazirala na 103 slučaja. Veća internetska baza podataka usporedila je rezultate u 166 slučajeva. Obje analize su kap u oceanu od 100.000 službeno prijavljenih slučajeva zaraze koronavirusom. Tako da sada ne možemo sa sigurnošću znati koliko se mijenja ovaj novi soj virusa.
Jones napominje da možemo očekivati pojavu većeg broja sojeva. Epidemiolozi se uglavnom slažu da je jednom kada je osoba zaražena koronavirusom malo vjerojatno da će se ponovno zaraziti – osim ako virus toliko mutira da opet nadjača obranu imunološkog sustava. Slična se stvar događa sa sezonskom gripom; svake se godine pojavljuju nove varijante kojima se ljudi mogu zaraziti bez obzira jesu li preboljeli gripu u prošlosti.
“Ovakav isti obrazac mogli bismo vidjeti kod koronavirusa u narednim godinama. Ne smatram da ćemo ga uskoro iskorijeniti”, dodao je Jones.