U BiH je detektovan gama (brazilsi soj) i delta soj koji se brže šire u odnosu na ranije sojeve koronavirusa. Veći protok ljudi, turista, veći skupovi donose sa sobom i određene rizike. Struka upozorava da je četvrti val koronavirusa neminovan, a predviđanja su da će se masovnije raširiti krajem ljeta.
Teufik Goletić, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta u razgovoru za Patriju navodi da delta soj ima najveći reprodukcijski potencijal, odnosno sposobnost transmisije.
„Šta je potrebno učiniti da se koliko toliko spriječi nekontrolirana transmisija i neželjeno i naglo opterećenje zdravstvenog sistema sa svim štetnim posljedicama koje iz toga proizilaze – odgovor čini se, bar u ovoj fazi transmisije leži u činjenici da su u FBiH i BiH ‘novoustanovljene/detektovane’ varijante od globalne zabrinutosti (Delta VOC i Gamma VOC), rezultat tzv. ‘uvezene’ infekcije. Naime, podsjetit ću da su prvi slučajevi i jedne i druge varijante (Delta i Gamma SARS-CoV-2) prvo utvrđeni kod stranih državljana! Imajući u vidu tu činjenicu, ali i bržu transmisiju, posebno Delta varijante te imunoinvazivnost (sposobnost izazivanja reinfekcija u osoba sa imunitetom imanentna posebno Gamma varijanti) nameće se očigledan zaključak – imperativno i hitno podići nivo nadzora uz istovremeno uvođenje mjera kojima bi se smanjio unos i transmisija infekcije u FBiH i BiH“, naveo je profesor Goletić.
Smatra neophodnim da se Vijeću ministara BiH uputi prijedlog o obaveznom posjedovanju negativnog PCR ili antigenskog testa, ne starijeg od 48 sati, za sve osobe uključujući i državljane BiH, koje ulaze u BiH.
„Da se u slučaju antigenskog testiranja na graničnim prelazima, svi pozitivni reaktanti obavezno testiraju, radi konfirmacije, PCR temeljenim dijagnostičkim testom uz istovremeno hitno praćenje njihovih kontakata. Alternativno, sve osobe koje ulaze u BiH moraju predočiti dokaz o završenom procesu imunizacije na SARS-CoV-2 (dvokratno odnosno jednokratno cijepljenje, ovisno o vrsti vakcine) ili potvrdu o preležanoj SARS-CoV-2 infekciji ne stariju od 3 mjeseca. Naravno, ovo zahtijeva i pojačan angažman nadležnih službi koje bi kontrolirale ovu mjeru“, kaže.
Dodaje da bi zbog izmijenjenog kliničkog profila (simptoma infekcije) u osoba inficiranih sa Delta VOC, trebalo hitno ažurirati tzv. definiciju slučaja infekcije SARS-coV-2 i o tome vrlo precizno informirati sve zdravstvene ustanove.
„Time bi se podigla svjesnost o potrebi pojačanog nadzora i važnosti brzog antigenskog i PCR testiranja osoba, posebno mlađih dobnih skupina, koje pokazuju simptome slične običnoj prehladi. Ovo je posebno važno i u kontekstu sprječavanja unosa infekcije u zdravstvene ustanove“.
Kada je riječ o vakcinaciji stanovništva profesor Goletić ističe da je u najavi dolazak značajnijeg broja vakcina, te da bi trebalo maksimalno ubrzati proces imunizacije stanovništva. Za to bi trebalo izvršiti i određene pripreme zdravstevnog sistema kao što je povećavanje broja imunizacijskih punktova.
„Dodatno pojačati medijsku promociju važnosti masovne imunizacije kako ne bismo došli u apsurdnu situaciju – da imamo vakcine, ali i populaciju koja nije sklona da istu i prime. S tim u vezi naglašavam, po ko zna koji put, da je najefikasniji način borbe protiv pandemije, uz pridržavanje osnovnih higijensko-epidemioloških mjera, IMUNIZACIJA vakcinacijom“, prenosi Patira.
Na pitanje da li smo spremni za četvrti val, profesor Goletić koji je i član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva smatra da smo nesumnjivo spremniji nego što smo bili za treći.
„Ovo se pored ostalog ogleda i u činjenici da smo, rekao bih pravovremeno, detektovali sve tri varijante od globalne zabrinutosti (Alpha, Gamma i Delta) što nam daje priliku da, uz realizaciju onoga što sam naprijed već rekao, bitno bolje reagiramo na predstojeći epidemijski val. Ključna informacija za svaku uspješnu reakciju je znati sa čime se susrećemo kako bismo mogli pravovremeno, adekvatno i primjereno reagirati. U tom smislu još jednom naglašavam i podsjećam da proces sekvencioniranja mora postati dio sistema nadzora SARS-CoV-2 infekcija budući da se jedino sekvencioniranjem sa sigurnošću može utvrditi o kojoj varijanti/genetskoj liniji je riječ, da li je ista sposobna uzrokovati težu ili blažu kliničku sliku u ljudi, da li je ona osjetljiva na raspoložive terapeutike (prije svega monoklonalna antitijela i antivirotike), da li je imunoinvazivna (izbjegava imunitet nastao preležanom infekcijom ili vakcinacijom) te da li se može detektirati raspoloživim PCR testovima“, ističe profesor Goletić.