Profesor Univerziteta u Birminghamu i ekspert za međunarodnu sigurnost , Stefan Wolff, bio je večerašnji gost emisije „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“. Wolff je jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za međunarodnu sigurnost, rješavanje sukoba i postratni mir, s višedecenijskim fokusom na Bosnu i Hercegovinu, Balkan i Ukrajinu.
Hadžifejzović: „Jesmo li sada sigurni?“
Wolff: „Da, mislim da ste upravo pogodili srž problema. Ono što sada gledamo jeste prijelaz iz onoga što smo nekada zvali liberalnim međunarodnim poretkom ili poretkom zasnovanim na pravilima u, barem privremeno, vjerovatno podjelu svijeta na sfere utjecaja. Spomenuli ste tri i ja bih se većinski složio sa vama.
Vjerovatno će postojati sfera utjecaja SAD-a, Kine i Rusije. Ali mislim da je ovdje najvažnije reći da je najopasniji upravo taj prijelazni period. Kada se uspostavi određeni stepen stabilnosti, svi bismo mogli biti nešto sigurniji.“
Hadžifejzović: „U ovom periodu neizvjesnosti Evropa kao kontinent je zahvaćena sve jačim raspravama o ponovnom naoružavanju, iako je NATO, formalno i dalje snažan. Kako to komentarišete?“
Wolff: „Apsolutno. Pojačani napori Evrope da unaprijedi i evropsku odbrambenu industrijsku bazu i sposobnosti odbrane i odvraćanja vrlo su uočljivi. U to se ulaže mnogo novca, ali su nastale i mnoge nove institucionalne strukture koje zapravo prelaze tradicionalne granice članstva u EU i NATO-u.“
Hadžifejzović: „Kakva je Vaša procjena? Je li Evropa sada sposobna da se sama brani, iako je NATO, kao što smo rekli, formalno snažan na papiru, ali se govori o ruskim prijetnjama. Jesu li one vjerodostojne?“
Wolff: „Mislim da su ruske prijetnje vjerodostojne. Rusija svakako ima namjeru da dodatno destabilizira. Ali ne bih nužno rekao da je Rusija odmah sada sposobna da vodi još jedan klasični, konvencionalni rat protiv Evrope. Ruske snage su veoma vezane za Ukrajinu. Tamo zaista ne ostvaruju napredak kakav je Putin sigurno zamišljao na samom početku pune invazije 2022. godine. Iz te perspektive, prijetnja koju Rusija trenutno predstavlja mnogo je više prijetnja onoga što bismo mogli nazvati hibridnim ratovanjem.Dakle, Rusija koristi prikrivene napade, sabotaže, miješanje u izbore, manipulaciju informacijama i slično kako bi destabilizirala evropska društva, stvorila dodatnu polarizaciju i tako dalje. Ne zaboravimo da Rusija ima oko 140 miliona stanovnika. Evropska unija trenutno ima otprilike tri puta više.“
Hadžifejzović: „Visoki predstavnik Christian Schmidt je rekao da raste rasprava o tome treba li nastaviti s Dejtonom, i da se ta rasprava vodi u međunarodnoj zajednici. Vaš komentar?“
Wolff: „Gdje, međutim, postoje pitanja, i mislim da se to djelimično odražava i u odlasku Christiana Schmidta, jeste pitanje ko zapravo odlučuje o tome kako se ovom regijom upravlja, pod navodnicima. Ko odlučuje o tome ko je visoki predstavnik? Koje ovlasti visoki predstavnik ima? I koliki je legitimitet tih ovlasti? U tom smislu, rekao bih da su Dejtonski sporazumi istovremeno i snaga i slabost. Strukture uspostavljene prije više od 30 godina osiguravaju određeni stepen funkcioniranja onoga što bi inače bila vrlo disfunkcionalna država. Ali način na koji je to funkcioniranje zamišljeno, po mom mišljenju, u velikoj mjeri oduzima demokratska i suverena prava građanima Bosne i Hercegovine. Zato mislim da tu ima mnogo otvorenih pitanja. A odlazak Christiana Schmidta vjerovatno je pokazatelj koliko su stvari zaista postale teške i koliko situacija i dalje ostaje nestabilna.“
Cijeli intervju pogledajte na LINKU!