Priča oko trećeg entiteta ne jenjava. Nakon što je predsjednik hrvatskog Domovinskog pokreta Ivan Penava zatražio usvajanje deklaracije o uspostavi Herceg Bosne, premijer Plenković se pokušao oprati od ovih stavova kazavši da nije bio obaviješten o inicijativi.
„Nije mi bilo poznato da će postojati takva inicijativa. Što se tiče brige za Hrvate u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu, mislim da nijedna hrvatska vlada nije učinila koliko smo mi u proteklih 10 godina. Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a na temi BiH i prava Hrvata. Da bi se nešto promijenilo u BiH, nisu dovoljni samo Hrvati i Hrvatska. Potrebno je da i drugi na to pristanu, u tome je cijela igra. Razumijem to u smislu političkog profiliranja, ali što se tiče metodologije, odnosno izlaska u javnost prije obavještavanja partnera, tu imam ozbiljne rezerve na stil, poručio je Plenković.
Potom se oglasio hrvatski ministar poljoprivrede koji je jasno izjavio da podržava raskopavanje Dejtona.
„Mislim da je DP tu bio potpuno odlučan i jasan. Smatramo da se treba zauzeti aktivnija uloga u zaštiti interesa Hrvata u BiH. Ne smijemo dopustiti peto preglasavanje naših sunarodnjaka u BiH. Trenutno više opcija na stolu, razgovarat ćemo sa HDZ-om. S partnerima trebamo do kraja izbrusiti nekakav prijedlog i stajalište. Tu treba biti potpuno razuman i naći najbolje rješenje za naše sunarodnjake te poslati jasnu poruku da je Hrvatska iza njih“, kazao je David Vlajčić, ministar poljoprivrede Hrvatske
Rasprave o trećem entitetu i Herceg Bosni ponovo dolaze iz Hrvatske, iako je riječ o pitanjima koja se direktno tiču unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine. Dok hrvatski zvaničnici tvrde da štite prava svojih sunarodnjaka, u BiH sve su glasnija pitanja – do kada će Zagreb nastojati krojiti političke procese preko granice i koliko takvi potezi doprinose stabilnosti, a koliko