Mjerenja kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini od 8. novembra pokazala su zabrinjavajuće podatke. Kakanj i Vogošća bili su među najzagađenijim područjima u zemlji, dok je zrak u Sarajevu bio znatno zagađeniji nego u brojnim evropskim prijestolnicama.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) i Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), izmjerenim 8. novembra u 20 sati, najveća koncentracija lebdećih čestica PM2.5 zabilježena je u Kaknju i iznosila je 173 mikrograma po kubnom metru.
Slijede Vogošća sa 147 i Živinice sa 139 mikrograma po kubnom metru.
Vrlo zagađen zrak zabilježen je i u Banjoj Luci, gdje su izmjerena 134 mikrograma, Lukavcu sa 120, Visokom sa 116, Tuzli sa 115, Sarajevu sa 112, Travniku sa 97, Zenici sa 96 i Maglaju sa 91 mikrogramom po kubnom metru.
U kategoriji zagađenog zraka nalazili su se Ilidža, Bihać, Hadžići i Ilijaš.
S druge strane, najpovoljnija situacija bila je na jugu zemlje. U Trebinju je izmjereno svega osam mikrograma čestica PM2.5 po kubnom metru, u Livnu 18, a u Mostaru 24.
Sarajevo imalo znatno zagađeniji zrak od evropskih prijestolnica
Posebno zabrinjavaju podaci za Sarajevo, gdje je zrak bio znatno zagađeniji nego u brojnim evropskim gradovima.
Prema mjerenjima između 18 i 19 sati, srednja vrijednost koncentracije PM2.5 na mjernim stanicama u Sarajevu iznosila je 112,9 mikrograma po kubnom metru.
Poređenja radi, u istom periodu u Beogradu su izmjerena 52,5 mikrograma, u Pragu 36,3, Ljubljani 36, Berlinu 28, a u Beču svega 15,5 mikrograma po kubnom metru.
Prema navedenim kriterijima, zrak se smatra izuzetno zagađenim kada koncentracija čestica PM2.5 pređe 140 mikrograma po kubnom metru, dok se vrijednosti između 90 i 140 mikrograma svrstavaju u kategoriju vrlo zagađenog zraka.
Zagađenje tokom noći trebalo postepeno opadati
Dodatni podaci za Sarajevo pokazuju da je 8. novembra u 23 sata indeks kvaliteta zraka iznosio 173 prema američkom indeksu US AQI, što odgovara kategoriji nezdravog zraka.
Glavni zagađivač bile su čestice PM2.5, čija je koncentracija iznosila 86,2 mikrograma po kubnom metru. Temperatura je tada bila osam stepeni, uz brzinu vjetra od šest kilometara na sat i vlažnost zraka od 92 posto.
Prema tadašnjoj satnoj prognozi, kvalitet zraka tokom noći i jutra trebao se postepeno popravljati. U 1 sat indeks je bio prognoziran na 156, u 2 sata na 148, a u 3 sata na 139.
Daljnje smanjenje očekivalo se u 4 sata, kada je indeks trebao iznositi 129, u 5 sati 121, a u 6 sati 112.
U 7 sati prognozirana vrijednost bila je 97, u 8 sati 88, a u 9 sati 78. Do 10 sati indeks je trebao pasti na 69, dok se u 11 i 12 sati očekivala vrijednost od 59.
Čestice PM2.5 imaju promjer manji od 2,5 mikrometara, zbog čega mogu prodrijeti duboko u pluća i dospjeti u krvotok.
Tokom zime njihovim povećanim koncentracijama u BiH najviše doprinose ložišta na čvrsta goriva, saobraćaj i industrija, dok temperaturna inverzija u kotlinama dodatno otežava raspršivanje zagađujućih materija.