Bivši šef turskog Dijaneta: “Željeli smo da naše vjerske institucije imaju autonomiju kakvu ima Islamska zajednica u BiH”

Bivši čelnik turskog Dijaneta o Islamskoj zajednici u BiH.
- Advertisement -

Bivši predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske (Dijanet) Mehmet Gormez osvrnuo se na uručenje menšure novom reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžadu ef. Grabusu, ocijenivši da je riječ o primjeru znanja, šure i institucionalne zrelosti. Tom prilikom podsjetio je i na ranije pokušaje da se model autonomije Islamske zajednice u BiH prenese na vjerske institucije u Turskoj, ali ta inicijativa nikada nije realizirana.

Gormez, koji je na čelu Dijaneta bio od 2010. do 2017. godine, svoja zapažanja objavio je na profilu na društvenoj mreži X. Kako je naveo, svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji prisustvovao je drugi put.

- OGLAS -

„Menšura nije samo dokument o primopredaji dužnosti. To je historijski dokument koji reisu-l-ulema, izabran na tu dužnost, uručuje svom nasljedniku, također izabranom, i simbol je naučnog autoriteta, šure i institucionalnog kontinuiteta“, napisao je Gormez.

- OGLAS -

Podsjetio je da je Grabus 10. oktobra izabran za 14. reisu-l-ulemu s 230 glasova, naslijedivši Huseina ef. Kavazovića, koji je tu dužnost obavljao tokom dva mandata. Svečanosti su prisustvovali alimi i vjerski predstavnici iz različitih dijelova islamskog svijeta, među kojima je bio i aktuelni predsjednik Dijaneta.

Dostojanstvena primopredaja

Gormez je posebno istakao način na koji je organizirana primopredaja dužnosti, naglašavajući odnos prethodnog i novoizabranog reisu-l-uleme, ali i poštovanje institucionalne tradicije.

„Jedna od stvari koje su na čovjeka ostavile najsnažniji utisak bili su dostojanstvo i uglađenost ove primopredaje. S jedne strane bio je vjerski učenjak koji je godinama služio i koji svoju dužnost završava sa svojim znanjem i odgovornošću položaja koji je predstavljao. S druge strane bio je novi alim koji preuzima isti emanet… Bila je to uzorna svečanost, održana uz poštovanje volje izražene na izborima, privrženost institucionalnoj tradiciji i u duhu bratstva“, naveo je Gormez.

- OGLAS -

Neostvarena ideja iz prošlosti

Smatra da bi ovakva svečanost trebala potaknuti i širu raspravu o institucionalnoj autonomiji vjerskih ustanova.

Prema njegovim riječima, i raniji čelnici Dijaneta, od Ahmeta Hamdija Aksekija, preko Omera Nasuhija Bilmena, do Ibrahima Bedreddina Elmalija, nastojali su model autonomije koji postoji u Bosni i Hercegovini prenijeti na vjerske institucije u Turskoj.

Posebno je izdvojio pokušaj iz vremena premijera Adnana Menderesa, kada je profesor Ali Fuat Bašgil dobio zadatak da pripremi prijedlog zakona kojim bi se uredilo ovo pitanje.

„U vrijeme rahmetli Adnana Menderesa rahmetli prof. dr. Ali Fuat Bašgil dobio je zadatak da pripremi nacrt zakona o tome, ali ni ta inicijativa nije zaživjela i ostala je u arhivima historije“, napisao je Gormez.

Za razliku od Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja samostalno bira svog poglavara, Dijanet u Turskoj djeluje kao državna institucija.

Gormez je ukazao na to da institucionalni identitet, upravna struktura i autonomija vjerskih ustanova nisu pitanja koja se tiču samo sadašnjosti već imaju značaj i za buduće generacije.

Primjer za budućnost

Posebno važnim smatra činjenicu da se takva institucionalna tradicija očuvala u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je prošla kroz najteža stradanja u novijoj historiji.

„Posebno je značajno što se tako snažno institucionalno pamćenje čuva u Bosni i Hercegovini, koja je preživjela najteže patnje novije historije“, istakao je.

Novom reisu-l-ulemi Nedžadu ef. Grabusu poželio je da mu povjerena dužnost bude hairli, dok je njegovom prethodniku Huseinu ef. Kavazoviću uputio zahvalnost za dugogodišnju službu.

„Položaji dolaze i prolaze. Ostaju lijepi tragovi, mostovi bratstva izgrađeni u srcima i trud da se emanetu oduži kako treba“, zaključio je Gormez.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA