Hrvatski naučnici izradili su novu procjenu seizmičke opasnosti koja uzima u obzir i karakteristike tla ispod gradova.
Rezultati pokazuju da je dubrovačko područje najizloženije potresnoj opasnosti, a stručnjaci upozoravaju da važnu ulogu imaju i kvalitet gradnje i otpornost objekata.
Nova karta potresne opasnosti za Hrvatsku donosi precizniju sliku područja u kojima bi tlo moglo biti izloženo snažnijem podrhtavanju. Prema rezultatima istraživanja, najveća opasnost zabilježena je na jadranskoj obali, posebno na području Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.
Istraživanje je rezultat rada hrvatskih naučnika koji su u analizu uključili novije podatke o potresima, iskustva nakon razornog potresa na području Petrinje iz 2020. godine, kao i lokalne karakteristike tla.
Nova procjena objavljena je u naučnom časopisu Bulletin of Earthquake Engineering, prenosi portal JUGinfo.
Dubrovnik prvi po procijenjenoj potresnoj opasnosti
Prema novoj procjeni, vrijednost vršnog ubrzanja tla za Dubrovnik iznosi približno 0,40 g. Slijede Split s 0,32 g, Rijeka s 0,27 g, Zagreb s 0,24 g, Petrinja s 0,22 g i Osijek s 0,08 g.
Ovi podaci pokazuju da su pojedina područja uz Jadran izložena većoj potresnoj opasnosti od većeg dijela kontinentalne Hrvatske.
Važno je naglasiti da navedene vrijednosti ne predstavljaju magnitudu potresa, nego procijenjeno ubrzanje tla koje se koristi u analizi seizmičke opasnosti i planiranju potresno otporne gradnje.
Šta znače ove brojke za građane?
Prema modelu, postoji približno 10 posto vjerovatnoće da će u narednih 50 godina vršno ubrzanje tla u navedenim gradovima premašiti izračunatu vrijednost.
To ne znači da će se u Dubrovniku ili nekom drugom gradu sigurno dogoditi snažan potres u tom periodu. Naučnici ne mogu na osnovu ove karte odrediti tačan datum, vrijeme ili mjesto budućeg potresa.
Karta služi za dugoročnu procjenu opasnosti i planiranje sigurnije gradnje, a ne za predviđanje pojedinačnih zemljotresa.
Važni i potresi izvan Hrvatske
Na opasnost u hrvatskim gradovima utječu i potresi izvan granica. Za Dubrovnik su osobito važna potresna područja u Crnoj Gori i Albaniji, pa je obrađeno područje znatno šire od Hrvatske. Iz kataloga potresa uklonjeni su prethodni i naknadni potresi jer model opisuje dugoročnu učestalost glavnih potresa.
Procjenu su izradili Snježana Markušić, Iva Žilić, Tomislav Fiket i Anja Majurec s PMF-a, Davor Stanko s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu te Tvrtko Korbar iz Hrvatskog geološkog instituta.