Dok uloga novinara u društvu ostaje ključna za transparentnost i javno informisanje, jedan njihov segment – freelance novinari i nezavisni kreatori sadržaja – suočava se s rastućim rizicima i gotovo nikakvom institucionalnom zaštitom. U eri digitalizacije, njihov najveći neprijatelj više nisu samo politički pritisci i tužbe za klevetu, već i online prijetnje, hakerski napadi i zloupotreba digitalnih platformi.
Porast napada i nedostatak zaštite
Prema Indeksu sigurnosti novinara Zapadnog Balkana koji je objavilo Udruženje BH novinari, broj prijavljenih slučajeva kršenja prava novinara u BiH porastao je za više od 130% u odnosu na prethodne godine. Posebno su pogođeni freelanceri, koji rade samostalno, bez podrške redakcija, pravne službe ili sigurnosnih protokola koje imaju velike medijske kuće.
„Freelance novinari su najranjivija karika u lancu informisanja. Oni često sami istražuju osjetljive teme, a istovremeno nemaju ni resurse ni zaštitu od digitalnih prijetnji“, objašnjava Amel Petrović, projektni koordinator.
Digitalni prostor postao rizično radno mjesto
Sve češće mete hakerskih napada postaju profili novinara na društvenim mrežama, njihovi YouTube kanali i e-mail nalozi, s ciljem krađe podataka, diskreditacije ili cenzure sadržaja. Uz to, novinari su izloženi i koordinisanim online kampanjama uznemiravanja, lažnim prijavama sadržaja i tzv. „cyber mobingu“.
Primjerice, nekoliko novinara koji se bave istraživačkim temama prijavilo je da su im Facebook i YouTube sadržaji uklonjeni bez objašnjenja, nakon masovnih prijava s lažnih profila. Ovi incidenti rijetko dobijaju epilog, jer ne postoji centralizovan mehanizam prijave digitalnih napada na novinare u BiH.
Edukacija i mehanizmi podrške – prvi koraci ka sigurnijem radu
Upravo zato, kroz projekte poput “Safe Space – Happy Face” i inicijative SafeJournalists Network, u BiH se postavljaju temelji digitalne pismenosti i sigurnosti za novinare. Tokom 2025. planirano je da najmanje 20 freelance novinara prođe obuke o zaštiti digitalnih identiteta, enkripciji komunikacije i prevenciji cyber napada.
„Novinari moraju znati kako da zaštite svoje profile, prepoznaju phishing poruke i čuvaju osjetljive informacije. To više nije tehničko, nego egzistencijalno pitanje za novinarstvo“, ističe IT stručnjak za medijsku sigurnost uključen u program edukacija.
Potreba za sistemskim rješenjem
Iako pojedine medijske organizacije preduzimaju korake, stručnjaci upozoravaju da bez državnog okvira za zaštitu digitalnih prava novinara, problemi ostaju neriješeni. Trenutno, niti jedan zakon u BiH ne prepoznaje digitalne napade na novinare kao specifičan oblik ugrožavanja slobode medija.
„Nije dovoljno da reagujemo tek kad se napad desi. Potrebna je institucionalna zaštita, pravna pomoć i kontinuirana edukacija“, poručuju iz Udruženja BH novinari.
Put ka sigurnijem digitalnom prostoru
Projekti koji povezuju medije, civilno društvo i IT stručnjake predstavljaju važan iskorak ka stvaranju sigurnijeg okruženja za sve koji profesionalno djeluju online. Međutim, promjene će biti vidljive tek kad se digitalna sigurnost novinara uvrsti među prioritete u nacionalnim strategijama slobode medija.
„Zaštita novinara je zaštita istine“, zaključuju organizatori, podsjećajući da sloboda izražavanja u digitalnom prostoru ne smije postati luksuz, već osnovno pravo svakog novinara – bez obzira na to da li radi u redakciji ili samostalno, iz svoje dnevne sobe.