Kreativnost – “tajno oružje” homo sapiensa – igrala je važnu ulogu u opstanku ljudske vrste, dajući joj veliku prednost u odnosu na neandertalce. Do ovih zaključaka došao je međunarodni tim naučnika predvođen Univerzitetom u Granadi (UGR), koji je prvi put identifikovao seriju od 267 gena povezanih s kreativnošću koji razlikuju Homo sapiens od neandertalaca.
Nalazi naučnika rezultat su interdisciplinarne studije koja je objedinila napore umjetne inteligencije, molekularne genetike, neuroznanosti, psihologije i antropologije.
267 gena koje su istraživači identifikovali kao jedinstvene za homo sapiens dio su velike grupe od 972 gena koji su povezani sa ličnošću kod zdravih odraslih osoba. Ove gene otkrila je ista grupa naučnika u ranijim radovima.
Ovih 267 gena povezanih s kreativnošću nalaze se samo kod modernih ljudi i čini se da su igrali značajnu ulogu u našim prapovijesnim karakteristikama ponašanja, uključujući razvoj samosvijesti, zdravlja i dugovječnosti, sposobnost suradnje i sposobnost kreativnosti. Ove osobine i društvene vrijednosti razlikuju Homo Sapiensa od neandertalaca i pomažu u povećanju otpornosti na bolesti, ozljede i starenje, kao i omogućavaju nam da se lakše prilagodimo novom okruženju.
Genetske mreže Hominina razvijale su se u fazama. Najprimitivnija mreža, koja se pojavila prije 40 miliona godina među majmunima, bila je odgovorna za regulaciju društvene vezanosti, navike učenja, rješavanje sukoba i regulaciju impulsa. Treća i zadnja mreža, koja se pojavila prije 100 000 godina, bila je (i ostala) povezana s kreativnom samosviješću.
Studija je otkrila da je najstarija mreža gena za emocionalnu reaktivnost gotovo identična kod šimpanzi, neandertalaca i homo sapiensa. Nasuprot tome, geni povezani sa samokontrolom i samosviješću kod neandertalaca bili su “na pola puta” između gena šimpanzi i homo sapiensa.
Pokazalo se da je 267 gena koji modernog čovjeka razlikuju od neandertalaca i šimpanzi geni koji reguliraju RNK, a ne geni koji kodiraju proteine. Koristeći podatke o ekspresiji gena, magnetnu rezonancu mozga i genetske markere zasnovane na tehnikama vještačke inteligencije, istraživači su uspjeli identificirati područja mozga u kojima je ovih 267 gena prekomjerno izraženo.
Znanstvenici kažu da su ta područja u velikoj mjeri povezana s ljudskom kreativnošću, samosviješću i dobrobiti. Filogenetski su se pojavili relativno nedavno.
„Zahvaljujući ovim genima, Homo sapiens je imao bolju fizičku spremnost od sada izumrlih hominida, što im je pružalo veći nivo otpornosti na starenje, povrede i bolesti“, – autori studije.
Koristeći genetske podatke, naučnici su otkrili da je prilagodljivost i dobrobit neandertalaca približno 60-70% od prilagodljivosti homo sapiensa. Autori rada insistiraju na tome da su nalazi važni za naše razumijevanje faktora koji su u konačnici omogućili Homo sapiens-u da zamijeni neandertalce i druge vrste u prošlosti.
„Duži i zdraviji život mogao bi produžiti period studija povezan s adolescencijom i adolescencijom, što je doprinijelo akumulaciji znanja. Ovo je izvanredna karakteristika modernog čovjeka i važan faktor ekonomskog i socijalnog uspjeha “, objašnjavaju istraživači.
Kreativnost, fleksibilnost u ponašanju i otvorenost za učenje dali su Homo sapiensu sve što je bilo potrebno da preživi i uspješnije se nastani širom svijeta.
Znanstvenici podsjećaju da ljudsko ponašanje ne određuju isključivo naši geni, već ovisi o višestrukim interakcijama s okolinom.
„Imamo sposobnost da učimo i prilagodimo se u svjetlu svog iskustva, čak i do mjere do koje se mijenja naša ekspresija gena. Ljudska kreativnost, društvenost i zdrava dugovječnost pojavili su se kao odgovor na potrebu prilagođavanja surovim i različitim uvjetima “, zaključuju autori.