Hajdarević kaže da je povod bila “555. godišnjica početka prelaska dobrih Bošnjana na islam”. Na koncu je, kaže, slučajno ispalo i da njegov prijepis ima 555 stranica.
Za štampanje i puštanje u prodaju čeka se odobrenje IZ u BiH.
Ovo pismo specifično za BiH i dijelom se koristilo u Dalmaciji bilo je u upotrebi od Srednjeg vijeka do 19. stoljeća, a sačuvano je i modernizirano u franjevačkim samostanima, ali i u begovskim porodicama u BiH pod Osmanlijama pa se naziva i begovicom, kako prenosi Radio Slobodna Evropa.
Hajdarević ističe da je bosančica “pismo bogatstva u različitostima” i da je interkonfesionalno te da i pripadnici crkve bosanske, i katolici, i pravoslavci kao i muslimani imaju puno pravo ovo pismo nazivati svojim, te da zaslužuje svoje mjesto pod suncem i da je šteta što se danas u školama u BiH podučava tek površno.