Prema aktuelnim prognozama, očekuje se iznadprosječna sezona topljenja na većem dijelu Arktika.
Na Arktiku je zabilježen značajan manjak morskog leda. Prema posljednjim podacima, sredinom aprila dostignut je drugi najniži obim leda u historiji mjerenja, a očekuje se da će razvoj Super El Niña na sve dodatno utjecati, navodi Severe Weather Europe. Morski led na Arktiku ima svoj sezonski ciklus, sezona topljenja obično počinje krajem marta i traje duboko u septembar, kada dostiže svoj godišnji minimum, prije nego što se ponovo počne smrzavati u oktobru. Ove godine bilježi se velika razlika u odnosu na prošlu, ali i u odnosu na protekle decenije. Uz to, volumen morskog leda niži je nego prošle godine i očekuje se da će dostići znatno niži vrhunac nego u nekoliko posljednjih godina.
Svemu bi mogao doprinijeti nadolazeći El Niño, za koji se vjeruje da bi mogao prerasti u Super El Niño. Na vremenski sistem utječe ENSO, područje ekvatorijalnog Tihog okeana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u periodu od jedne do tri godine. Okeanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazivati i na promjene u globalnom vremenskom sistemu. Hladna ENSO faza naziva se La Niña, dok je topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na pritisak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova, koji su stabilni i postojani i obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu. Super El Niño se razlikuje od običnog jer zagrijavanje u Tihom okeanu postaje intenzivnije, što rezultira još jačim utjecajem na globalno vrijeme. El Niño se javlja svakih nekoliko godina, dok se Super El Niño pojavljuje jednom u deceniji ili rjeđe.
Prema novim analizama površine, u glavnoj ENSO regiji nestaju hladne zone, a u centralnim i istočnim dijelovima očekuje se pojačano zagrijavanje u narednim sedmicama. Zbog promjena u globalnim obrascima pritiska, utjecaj će se osjetiti i na arktičkom morskom ledu. Vrhunac sezone topljenja leda je u septembru, kada se dostiže najniži obim. Tokom prethodnih Super El Niña, topliji zrak stizao je u zapadne i centralne dijelove Arktika, dok je na istočnoj strani zabilježen hladniji dotok zraka. Prema aktuelnim prognozama, očekuje se iznadprosječna sezona topljenja na većem dijelu Arktika, posebno u vanjskim područjima koja su posljednjih godina često doživljavala potpuno topljenje.
Niži obim arktičkog leda utiče na zimsko vrijeme iznad Sjedinjene Američke Države, Kanade i Evrope. Kao jedan od ključnih faktora te veze, Severe Weather Europe navodi polarni vrtlog. Polarni vrtlog je naziv za zimsku cirkulaciju nad sjevernom hemisferom i dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. On prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zadržati hladniji zrak u polarnim regijama, sprečavajući njegovo širenje, što obično donosi blaže vrijeme u većem dijelu SAD-a, Evrope i drugih područja srednjih geografskih širina. Slab polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladnije vrijeme. Poremećaj se obično javlja zbog porasta pritiska i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.
Analize pritiska tokom zima sa Super El Niñom pokazale su da je polarni vrtlog tada slabiji, što je jedan od poremećaja koji može utjecati na vrijeme u nižim slojevima atmosfere. Godine s najnižim obimom leda povezane su s toplijom stratosferom, čime se povećava vjerovatnoća stratosferskog zagrijavanja i poremećaja polarnog vrtloga. Drugim riječima, nizak obim morskog leda u kombinaciji s El Niñom može oslabiti polarni vrtlog, što može rezultirati hladnijom zimom u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.