Dnevni cilj kretanja od 10.000 koraka, koji je nastao kao marketinški slogan 60-ih godina i postao općeprihvaćena istina, nije naučno utemeljen, pokazuje novo istraživanje koje sugerira da i nekoliko hljada koraka manje može donijeti velike zdravstvene koristi.
Naučnici su otkrili da dosad prihvaćen cilj nije nužno zlatni standard, budući da se ukupna smrtnost smanjila za gotovo polovicu kod osobe koja je hodala 7000 koraka u usporedbi s onom koja je napravila samo 2000 koraka dnevno, piše Financial Times.
Brojku od 10.000 osmislila je japanska kompanija Yamasa kako bi prodala pedometre u vrijeme Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Ova brojka postala je popularan cilj u tjelesnoj aktivnosti kako su se pametni mobiteli s brojačima koraka sve više širili.
“Brend pedometra definitivno je bio dobro marketinški pozicioniran”, rekla je Ding Ding, glavna autorica studije objavljene u časopisu The Lancet Public Health u srijedu: “Mislim da to ima velike koristi za javno zdravstvo – 10.000 je lijep okrugli broj pa je prikladan za postavljanje ciljeva – iako nije utemeljen na dokazima.”
Istraživači su analizirali podatke više od 160.000 odraslih osoba kako bi proučili kako se rizici od ozbiljnih zdravstvenih problema razlikuju ovisno o broju dnevno napravljenih koraka. Rad koji se oslanja na desetke prethodnih studija predstavlja prekretnicu u proučavanju utjecaja ciljeva kretanja, uključujući poznati cilj od 10.000 koraka, na širok raspon zdravstvenih stanja.
Ukupna smrtnost osoba koje su hodale 7000 koraka bila je 47 posto manja nego kod onih koje su hodale samo 2000 koraka. Rizici za one koji su činili 7000 koraka smanjili su se u pogledu zdravstvenih problema, uključujući smrt od kardiovaskularnih bolesti i raka, kao i pojavu dijabetesa tipa 2 i demencije.
Koristi od još većeg broja koraka bile su manje izražene, pri čemu je stopa smrtnosti bila 48 posto manja za one koji su napravili 10.000 koraka u usporedbi s onima koji su učinili 2000. Ding je istaknula da je 10.000 koraka i dalje povezano s boljim ishodima nego 7000 za neka zdravstvena stanja, poput dodatnog smanjenja rizika od simptoma depresije za 14 posto.
“Jasno je da ne preporučujem ljudima koji trenutačno hodaju 10.000 koraka dnevno da se vrate na 7000”, rekla je Ding, profesorica javnog zdravstva na Univerzitetu u Sydneyju: “Međutim, nakon otprilike 7000 koraka dodatna zdravstvena korist za svakih sljedećih 1000 koraka počinje se smanjivati pa je manji ‘povrat ulaganja’.”
“Studija je važan doprinos znanstvenoj literaturi koji pomaže razbiti mit da bi cilj od 10.000 koraka dnevno trebao biti standard za optimalno zdravlje”, rekao je Daniel Bailey, vanredni profesor na Univerzitetu Brunel u Londonu.
“Za postizanje najboljeg smanjenja rizika može se preporučiti cilj od 5000 do 7000 koraka dnevno, što će biti ostvarivije za mnoge ljude od neslužbenog cilja od 10.000 koraka koji je prisutan već godinama”, rekao je Bailey.
Jedan od rezultata ove studije bio je da su koristi od kretanja iznad 10.000 koraka značajne: pri 12.000 koraka ukupna smrtnost bila je 55 posto manja nego kod 2000 koraka. To sugerira da je Yamasa, pionir u promociji fitness nosive tehnologije, ipak bio na tragu nečega svojim poticajem na visoko postavljanje ciljeva.
Studija pokazuje da specifičan cilj ne trebao glorificirati, rekao je Andrew Scott, predavač kliničke fiziologije vježbanja na Univerzitetu Portsmouth: “Ona pokazuje da je općenito više kretanja uvijek bolje i da se ljudi ne bi trebali previše fokusirati na same brojke, osobito u dane kada je kretanje ograničeno. To jednostavno znači da 10.000 koraka dnevno nije jedina brojka na koju treba ciljati.”