Naučnici su na zidovima pećina u Španiji i Portugalu otkrili ljudski DNK star više od 2.000 godina, što bi moglo iz temelja promijeniti način proučavanja prahistorije. Ovo otkriće pokazuje da kamene površine mogu hiljadama godina čuvati tragove ljudskog genetskog materijala i otvara potpuno nove mogućnosti za istraživanje drevnih populacija.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta First Art, koji je nastao proučavanjem pećinske umjetnosti u pećini Maltravieso u španskom gradu Cáceresu, poznatoj po nekim od najstarijih slikovnih prikaza u Evropi.
U saradnji s naučnicima iz njemačkog Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, istraživači su pokušali izdvojiti drevni DNK direktno sa zidova pećina. Za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su se oslanjala na kosti, sedimente ili alatke, ovo je prvi put da je genetski materijal pronađen na samim površinama pećinske umjetnosti.
Un proyecto extremeño iniciado en la cueva de Maltravieso demuestra la conservación de ADN en arte rupestre y abre nuevas vías científicashttps://t.co/7pSdiorjkE pic.twitter.com/m5BXp4dCRS
— Canal Extremadura (@cextremadura) June 24, 2026
Koristeći napredne metode ekstrakcije i sekvenciranja, analizirana su 24 panela pećinske umjetnosti iz 11 pećina u Španiji i Portugalu. Drevni ljudski DNK pronađen je u portugalskoj pećini Escoural, ali i u španskoj pećini Covarón u Asturiji.
Naučnici ističu da je ovo prvi dokaz da zidovi pećina mogu sačuvati ljudski DNK tokom više hiljada godina. Otkriće bi moglo pomoći u boljem razumijevanju načina na koji su prahistorijske zajednice koristile i nastanjivale ove prostore.
Od uzoraka koji su analizirani, tri su pripadala ženama, jedan muškarcu, dok za jedan uzorak spol nije mogao biti pouzdano utvrđen.
Istraživači vjeruju da bi zidovi pećina mogli predstavljati svojevrsne „biološke arhive“ prošlosti. Takav pristup mogao bi u budućnosti omogućiti proučavanje drevnih ljudskih aktivnosti na brojnim arheološkim lokalitetima uz minimalno narušavanje samih nalazišta.