Kada vas obuzme dobro poznati osjećaj stezanja u prsima, a misli počnu nekontrolisano juriti, vjerovatno znate da logično razmišljanje u tom trenutku ne pomaže mnogo. Možda ste svjesni da situacija nije ni približno toliko strašna koliko vam se čini, ali ipak se zateknete kako iznova vrtite iste scenarije u glavi, dok vam srce ubrzano lupa.
Upravo taj neugodan osjećaj pokazuje da anksioznost nije samo u glavi, već istovremeno zahvata cijelo tijelo. Zato ponekad nije dovoljno čekati da se um sam smiri. Možete pokušati djelovati i s fizičke strane. Jedan od ključnih dijelova veze između uma i tijela jeste vagusni nerv, koji ima važnu ulogu u regulaciji tjelesnih reakcija na stres i vraćanju organizma u ravnotežu.
Šta se dešava u tijelu kada nam srce ubrzano lupa?
Kada je riječ o ovom važnom nervu, stručnjaci objašnjavaju da zapravo imamo dva vagusna nerva. Oni polaze od moždanog stabla, prolaze kroz vrat i spuštaju se prema srcu, plućima i organima za probavu.
Vagusni nerv jedan je od ključnih dijelova parasimpatičkog nervnog sistema, koji je zadužen za odmor, probavu i oporavak organizma.
Kada smo pod stresom, aktivira se simpatički nervni sistem i priprema tijelo za reakciju, dok parasimpatički sistem privremeno smanjuje svoju aktivnost. Kod osoba koje se često suočavaju s anksioznošću, sistem zadužen za smirivanje može biti manje aktivan. Ipak, postoje jednostavne tehnike koje mogu pomoći da ga aktivirate.
Usporite disanje i vratite osjećaj smirenosti
Jedna od metoda za koju postoji značajna naučna podrška jeste svjesno i sporo disanje. Kada namjerno usporite ritam disanja, tijelu šaljete signal da je vrijeme za opuštanje.
Stručnjaci preporučuju ritam od približno četiri do sedam udaha u minuti. Važno je disati ravnomjerno i opušteno, bez zadržavanja daha, pri čemu izdah treba trajati duže od udaha. Ako osjetite blagu vrtoglavicu, jednostavno se vratite svom uobičajenom ritmu disanja.
Dva udaha koja mogu pomoći da se smirite
Još jedna zanimljiva tehnika jeste takozvano ciklično uzdisanje.
- Polako udahnite kroz nos.
- Zatim napravite još jedan kratak udah kako biste dodatno ispunili pluća.
- Polako i potpuno izdahnite kroz usta.
Istraživanja pokazuju da ovakve vježbe, nakon mjesec dana svakodnevne primjene, mogu značajno poboljšati raspoloženje i smanjiti nivo stresa.
Rashladite lice: Hladna voda može pomoći
Izlaganje hladnoći može snažno utjecati na aktivnost vagusnog nerva, ali odnos između hladnoće i smirivanja organizma nije tako jednostavan. Niske temperature u početku mogu blago povisiti krvni pritisak i ubrzati puls, prije nego što se tijelo počne smirivati.
Zato, umjesto ledenih kupki, možete jednostavno poprskati lice hladnom vodom ili na njega prisloniti nešto hladno. To je blaži i ugodniji način da pokušate prekinuti nalet napetosti.
Koliko brzo ove tehnike mogu pomoći?
Jedna od prednosti ovih tehnika jeste to što mogu djelovati relativno brzo. Već nakon nekoliko svjesnih udaha mogu se primijetiti prve promjene u ritmu srca, dok pojedina istraživanja pokazuju da i samo jedna minuta može biti dovoljna za osjetno smanjenje osjećaja panike.
Ako ove tehnike svakodnevno vježbate desetak minuta, tijelu bi s vremenom moglo biti lakše da se vrati u stanje smirenosti kada se suočite s teškim situacijama.
Ipak, važno je imati na umu da vježbe disanja ne mogu riješiti sve probleme. One neće ukloniti razlog za brigu niti učiniti da težak razgovor odjednom postane jednostavan, ali vam mogu pomoći da u takve situacije uđete smireniji, bez osjećaja da vam se cijeli svijet ruši. A i to je već veliki korak.