Turski mediji i društvene uveliko pišu i raspravljaju o pjesmi “Andromeda”, s kojom će grupa “Lelek” predstavljati Hrvatsku na Eurosongu 2026.
Dio javnosti u Turskoj u stihovima i simbolima iz nastupa vidi aluzije na osmanlijski period na Balkanu, zbog čega se posljednjih dana razvila rasprava o tome prelazi li pjesma granicu između umjetničkog izraza i političke poruke.
Sporni stihovi
Kao sporne navode stihove poput: “Dok pališ svijeću pitaj svoju baku / Zašto je kćeri rađala u strahu”, zatim “Nisu naše majke iznjedrile roblje” i “Sinovi naši nisu podanici”, kao i dio pjesme u kojem se spominju “izdajice”. U dijelu turskih medija i objava na društvenim mrežama ti se stihovi tumače kao referenca na povijesna iskustva iz vremena osmanlijske vlasti.
Reakcije nisu izazvali samo stihovi nego i vizuelni identitet nastupa. Posebno se spominju križevi i drugi hrišćanski simboli na licima i rukama članica “Leleka” koje dio turske javnosti povezuje s pričama o ženama koje su se u prošlosti na taj način pokušavale zaštititi od odvođenja i nasilja.
Kako se tumači taj običaj
No tumačenja tog običaja nisu jednoznačna. Tetovaže kakve se pojavljuju u nastupu najčešće se povezuju s tradicijom sicanja, starim običajem tetoviranja među katoličkim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Taj se običaj u javnosti često tumači kao dio kulturne i vjerske baštine, a ne isključivo kao simbol otpora Osmanlijama, piše Index.hr.
“‘Andromeda’ govori o ženama na Balkanu, najviše u Bosni i Hercegovini, koje su se tetovirale za vrijeme Osmanlijskog Carstva kako bi se zaštitile od otimanja u roblje. Stoga pjesma zapravo šalje poruku da niko nema pravo ni slobodu oduzimati nekome dio identiteta”, objasnile su članice “Leleka” za 24 sata nakon pobjede na Dori.