8.8 C
Sarajevo
18.05.2024

Upaljeni su svi alarmi! Klimatske promjene kreiraju nepredvidivu budućnost!

Naučnici predviđaju da će Planeta Zemlja do 2050. godine biti toplija za čak stepen i po ⁰C, a do 2100. za čak dva-četiri ⁰C.
Za stepen i po ⁰C globalnog zatopljenja, rizik od poplava se povećava za sto posto, a za dva ⁰C za čak sto sedamdeset posto.

Od poplava u Dubaiju i Brazilu do topljenja leda na Arktiku – klimatske promjene na sva zvona zvone na uzbunu, dok planeta Zemlja vapi za pomoći. Utjecaj i posljedice svakog su dana sve dalekosežnije i svakog minuta gubimo po jednu bitku. Ekosistemi, životinje ali i samo čovječanstvo već su odavno ugroženi. Vlade zemalja širom svijeta poduzimaju određene mjere, građani organizuju proteste dok se naša planeta guši i gori u vatri modernog svijeta.

Prije tri sedmice, svijet je svjedočio izuzetno neobičnoj pojavi kada su Dubai u UAE pogodile najveće poplave u posljednjih 75 godina. Za samo dva dana palo je u prosjeku sto milimetara, a u nekim područjima zabilježeno je čak 250 milimetara padavina. Godišnji prosjek je 80 mm, što znači da je u Dubaiju za samo dva dana palo sedamdeset posto više od godišnjeg prosjeka padavina. Sasvim je jasno da zbog samog ekosistema pustinje tlo nije u stanju upiti naglu količinu padavina, no količina padavina koja u dva dana nadmašuje godišnji prosjek za čak sedamdeset posto je blješteći crveni alarm sa sirenama za uzbunu.

Prije petnaest dana poplave su zadesile i Rusiju i Kazahstan, a prije sedam dana poplave su pogodile i Brazil i Keniju, ali i još nekoliko istočnoafričkih zemalja poput Ruande, Tanzanije, Burundija i Demokratske Republike Kongo. 2015. godine u jednoj od najsušnijih pustinja svijeta, Atacamiju u Čileu, desila se kataklizma u kojoj je pala najveća količina kiše u prethodnih osamdeset godina. Početak 2022. i 2023. godine obilježili su prizori bijelih pješčanih dina u Alžiru, prekrivenih snijegom. Sa druge strane, Evropa i SAD su se suočile sa ekstremnim zahlađenjem, te su brojne evropske države bile okovane ledom.

- OGLAS -

Sva ta količina padavina mora imati svoje porijeklo. Količina vode koja uđe u toplotni energetski sistem mora također i izaći iz njega. Topljenjem leda na Arktiku dolazi do povećanja količine oborive vode koja u vidu padavina mora izaći na drugoj strani svijeta.

Dakle, dokle god u jednom dijelu svijeta imamo poplave, na drugom ćemo imati suše. Planeta Zemlja je svake godine toplija za 0.06 ⁰C, a naučnici predviđaju da će do 2050. godine biti toplija za čak stepen i po ⁰C, a do 2100. za čak dva-četiri ⁰C. Globalno zatopljenje povećava rizik učestalijih i i intenzivnijih padavina, a uz porast tog rizika  raste i rizik od poplava.

- Advertisement -

Za stepen i po ⁰C globalnog zatopljenja, rizik od poplava se povećava za sto posto, a za dva ⁰C za čak sto sedamdeset posto.

U BiH je odavno primjetna učestalost odstupanja i anomalije meteoroloških  parametara, što bi mogla biti ta konkretna posljedica promjena klimatskih  faktora. S obzirom na globalna atmosferska pomjeranja, ekstremne pojave poput rekordnih odstupanja temperatura zraka ili jakih olujnih sistema mogu donijeti velike količine padavina i jake vjetrove. Primjeri tih ekstremnih događaja u proteklih desetak godina su svakako veliki snijeg koji je 2012. paralisao državu i poplave iz 2014., a koji će ostati upamćeni kao pojave opasne po ljudske živote. No, i ekstremno visoke temperature u ljetnim mjesecima također pripadaju grupi klimatskih fenomena koji, pod djelovanjem klimatskih promjena, ostavljaju svoj pečat i u BiH.

Šta to znači?

Naučnici tvrde kako je Arktik ostao bez čak devedeset pet posto najstarijeg i najdebljeg sloja leda. Ukoliko Arktik i Antarktik, uslovno rečeno, ostanu bez leda, odnosno njegova količina se smanji na samo dvadeset posto od prosječnog pokrivača, globalni nivo mora će porasti, što će značiti da će mnogi gradovi širom svijeta doživjeti sudbinu mitske Atlantide – bit će potopljeni. Također, led reflektuje svjetlost nazad u svemir, time uravnotežujući energiju planete. Topljenjem leda, okean apsorbuje više energije, što dalje implicira pogoršanje klimatskih promjena.

To bi također, bez ikakve sumnje, bilo pogubno i za bijele polarne medvjede, snježne leoparde, snježne lisice, pingvine i brojne vrste riba. Topljenjem permafrosta (smrznutog sloja odmah ispod površine Zemlje koji se nalazi u većem dijelu Arktika) dolazi do oslobađanja ugljendioksida i metana – snažnog stakleničkog gasa, čime se klimatske promjene dodatno ubrzavaju.

U novom naučnom radu magazina Earth-Science Reviews, istraživači su primijetili još jedan izuzetno opasan i radioaktivan plin radon, koji dugoročno povećava rizik od raka pluća i koji je, prema Agenciji za zaštitu okoliša, drugi vodeći uzrok raka pluća u SAD, odgovoran za 21.000 smrti godišnje. Radon još uvijek ne predstavlja veliki rizik, no povećanim topljenjem permafrosta gubi se štit, čime je radon sve bliži površini.

FOTO: Earth. org. Polarnim medvjedim prijeti izumiranje od izgladnjivanja uzrokovano klimatskim promjenama.

Šta učiniti?

2015. godine 196 zemalja potpisalo je zajednički, sveobuhvatni plan koji ima za cilj da zadrži globalno zatopljenje ispod dva ⁰C ili čak stepen i po ⁰C. Pariski sporazum temelji se na decenijama postepenog rada međunarodne zajednice za borbu protiv klimatskih promjena i prilagođavanje njihovim utjecajima. Svjetski lideri do 2050. moraju raditi zajedno na eliminaciji oslobađanja ugljika koji zadržava toplinu. No, svaka vlada zasebnim radom ne može riješiti problem klimatskih promjena sama, stoga je saradnja od krucijalne važnosti.

Od iznimne važnosti je podržati prelazak na obnovljive izvore energije, što je zapravo i najlakši problem za riješiti u ovoj borbi. Solarni paneli nisu nikakva novost; sve češće ih viđamo na krovovima kuća, zgrada i u dvorištima. Ono što predstavlja pravi problem jeste transport. Ma koliko apelovali na smanjenje korištenja fosilnih goriva, to ipak nije izvodivo u svakodnevnom životu. Odlazak na posao biciklom ili kupovina gradskog električnog automobila je jedna stvar, no potpuni prelazak na električna prijevozna sredstva nikada neće biti moguć. Briga o okolišu je prvi korak koji svako od nas kao pojedinac može poduzeti, uzgajanjem organske hrane i pravilnim odlaganjem otpadaka, kao što je kompostiranje.

Bosna i Hercegovina je izuzetno ranjiva kada je riječ o klimatskim promjenama i bit će značajno izložena prijetnjama. Kako zbog geografskog položaja, tako i zbog privrede i infrastrukture, ima izuzetno ograničene sposobnosti adaptacije za rješavanje klimatskih rizika. BiH je u decembru 2022. godine finalizirala Plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP), a radi se o sveobuhvatnom dokumentu koji daje analizu i procjenu ranjivosti i rizika od klimatskih promjena, te definiše konkretne aktivnosti i mjere za prilagođavanje klimatskim scenarijima.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA