Stručnjaci upozoravaju da vlaga, toplota i neadekvatno skladištenje mogu dovesti do razvoja plijesni, bakterija i gubitka kvaliteta, zbog čega pojedini začini vremenom mogu postati rizični za upotrebu.
Najveći problem je vlaga
Začini veoma lako upijaju vlagu iz zraka, posebno ako se drže blizu šporeta ili u otvorenim kesicama. Upravo vlažna sredina pogoduje razvoju mikroorganizama i plijesni koje se često ne mogu odmah primijetiti golim okom.
Stručnjaci posebno upozoravaju na:
- mljevenu papriku
- biber
- kari
- bijeli luk u prahu
- mješavine začina
jer zbog sitne strukture lakše zadržavaju vlagu.
Začini ne traju zauvijek
Iako mnogi misle da začini mogu stajati godinama, nutricionisti ističu da vremenom ne samo da gube aromu, već mogu promijeniti i sastav.
Mljeveni začini uglavnom imaju kraći rok trajanja od cijelih zrna ili sjemenki. Naprimjer:
- mljeveni biber i paprika: oko 1 do 2 godine
- cijeli biber u zrnu: do 4 godine
- sušeno bilje: oko godinu dana
Jedna greška koju svi pravimo u kuhinji
Mnogi začine sipaju direktno iznad šerpe dok jelo kuha. Stručnjaci upozoravaju da je to loša navika jer para ulazi u ambalažu i ubrzava kvarenje sadržaja.
Mnogo je bolje začin prvo sipati u kašičicu ili dlan, pa tek onda dodati u jelo.
Kako prepoznati da začin više nije dobar
Postoji nekoliko znakova upozorenja:
- promjena mirisa
- grudvice i vlaga
- blijeda boja
- slabiji okus
- neobičan miris plijesni
Ako začin izgubi intenzivan miris i aromu, vjerovatno je već star i više nema kvalitet kao ranije.
Najbolje mjesto za čuvanje začina
Stručnjaci savjetuju da se začini drže:
- u hermetički zatvorenim posudama
- na tamnom i suhom mjestu
- dalje od šporeta i pare
- dalje od direktnog sunca
Staklene teglice s dobrim poklopcem smatraju se jednim od najboljih rješenja za duže očuvanje kvaliteta.
Začini mogu biti i veoma korisni
Iako postoji rizik od nepravilnog čuvanja, brojni začini imaju i korisna svojstva. Kurkuma, cimet, đumbir i bijeli luk često se povezuju s antioksidativnim i protuupalnim efektima.