Izmjene Krivičnog zakona RS-a, kojima se isticanje zastave Armije RBiH pokušava kriminalizirati i kazniti na čekanju su do daljnjeg, nakon što je Klub Bošnjaka uložio veto. Kako je za „Avaz“ potvrdio predsjednik Kluba Alija Tabaković, o vetu Bošnjaka u srijedu će se izjasniti Vijeće naroda RS-a. Očekuje se da, po već ustaljenoj praksi, Vijeće odbaci ponuđena obrazloženja, nakon čega veto Bošnjaka ide pred zajedničku komisiju NSRS-a i Vijeća naroda RS-a, a potom i pred Ustavni sud RS-a.
Nova apelacija
Ako i tamo ne bude prihvaćen, kontroverzne izmjene Zakona idu na potpis predsjedniku RS-a, a nakon toga na objavu u „Službenom glasniku“, nakon čega i zvanično stupa na snagu. Tek nakon toga moguće je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, koju već pripremaju delegati Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Podsjetimo, početkom jula NSRS je po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona, kojima se propisuje da će se kaznom do tri godine zatvora kazniti svako ko javno ističe, prikazuje, nosi, proizvodi, umnožava ili na drugi način stavlja u promet zastave, simbole, oznake, pozdrave, parole, kojima se promovira ili veliča Armija RBiH, a ako je zbog toga došlo do nereda, nasilja, uznemiravanja javnosti ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda i ostalih koji žive u RS-u, propisana je kazna od dvije do pet godina.
Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo je postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa, navodeći da simboli ARBiH predstavljaju dio historijskog identiteta, kolektivnog pamćenja i kulture sjećanja bošnjačkog naroda.
Ustavna načela
Podsjećaju da je članom I Ustava BiH precizirano da Republika BiH nastavlja svoje pravno postojanje, te da svi entitetski i kantonalni ustavi, zakoni i drugi propisi moraju biti usklađeni s ustavnim načelima. Stoga odluke organa RBiH imaju pravni kontinuitet, a predloženim izmjenama Zakona uvodi se krivičnopravna supremacija odluka entiteta RS nad odlukama državnih organa i institucija.
– Entitet RS nema nadležnost da regulira krivičnu odgovornost za isticanje zastave RBiH i Armije RBiH, jer se radi o simbolima koje su propisali organi RBiH. Navedena odredba predstavlja jedno od temeljnih ustavnih načela Bosne i Hercegovine. Njome nije uspostavljena nova država, nego je potvrđen pravni kontinuitet međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u članstvo UN-a kao suverena i međunarodno priznata država. U tom periodu njena službena državna zastava bila je zastava s ljiljanima. Pod tom zastavom BiH predstavljala se pred međunarodnom zajednicom, učestvovala u radu UN-a i ostvarivala međunarodne odnose kao subjekt međunarodnog prava – navodi se u obrazloženju.
Odluka Ustavnog suda
Iz Kuba Bošnjaka podsjećaju i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, kojom je potvrđeno da „jedino BiH nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, a da su entiteti podređeni suverenitetu BiH“.