Josip Broz Tito napustio je našu zemlju prije mnogo decenija, ali i dalje intrigira javnost svojim naslijeđem. Sve što je ikada posjedovao, uključujući i njegov tajanstveni sef, izaziva radoznalost. Mnogo se špekulisalo o njegovom sadržaju, a svaka vijest koja se tiče ovog misterioznog mjesta privlačila je veliku pažnju.
U depou 555 Narodne banke Srbije čuva se niz neprocenjivih predmeta, iako mit o Titovom tajanstvenom skladištu često obavija mnoge tajne.
U martu 1982. godine, bivše Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije donijelo je odluku da se državnoj komisiji naloži da izvrši popis svih predmeta u depou 555. Predmeti koji su pronađeni u Memorijalnom centru “Josip Broz Tito” uvršteni su na listu i inventar, a svi su označeni kao “državna tajna” i dalje netaknuti, prema izveštaju Politike.
Nakon gotovo tri decenije zaključanosti, takozvani “Titov sef” u Narodnoj banci Srbije konačno je otvoren 2013. godine. Danas.rs je nedavno objavio detalje o predmetima sa spiska dostavljenog Vladi u to vreme.
Narodna banka Jugoslavije je tada dobila zahtjev da pregleda i procijeni sljedeće:
– 29.366 kilograma zlata u obliku poluga i praha;
– 2.663 komada zlatnika, kako velikih tako i malih;
– 149 komada nakita porodice Karađorđević, izrađenog od zlata i dijamanata;
– 251 komada zlata i drugih plemenitih metala koji su bili zapljenjeni ili kupljeni državnim sredstvima nakon rata, a zatim su izbačeni iz trezora Narodne banke Jugoslavije;
– 1.271 numizmatičkih primjeraka novca visoke vrednosti;
– Trinaest ukrasa pripadajućih Karađorđevićima;
– Ukupno 18 setova srebrnog i posrebreženog posuđa;
– Ukupno 83 komada pribora niže vrednosti, uključujući manžete, kutije za cigarete, medalje, privjeske, značke i drugo;
Pored toga, pronađeno je i 26.219 dolara, 36.000 njemačkih maraka i 2.200 danskih kruna u stranoj valuti.
Prema zaključku Predsedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Narodna banka Jugoslavije bila je obavezna da primi sve navedene predmete i sredstva i da izvrši stručnu procjenu vrijednosti predmeta sa historijskim i arheološkim značajem. Također, ovi predmeti trebalo je da budu prenijeti odgovarajućim muzejskim ustanovama u Jugoslaviji, dok bi se preostali predmeti mogli pretvoriti u zlatne rezerve ili prodati na aukcijama.
Iako su odlikovanja, spomen ploče (i zlatne i druge), diplome, zahvalnice, nagrade i pendreci bili evidentirani, nije bilo jasno da li su oni takođe upisani u Narodnu banku Srbije, kako je navedeno u informacijama.
Danas.rs također ukazuje na mogućnost da spisak predmeta u tom trenutku ne odgovara stvarnom stanju koje je pronađeno kada je državna komisija prvi put ušla u ovaj tajanstveni trezor, s obzirom na to da se neki od tih predmeta mogu pretvoriti u zlatne rezerve Narodne banke Srbije ili biti ponuđeni na aukciji, u skladu sa odlukom tadašnjeg Predsjedništva SFRJ.