Ovih su nam dana visoke temperature vratile ‘pseće vrućine’. No, zašto se točno one nazivaju baš po tim životinjama, a ne nekim drugim. Mnogi misle kako je izraz vezan za činjenicu da psi teže podnose vrućine od nas, kao i činjenicu da se znoje preko šapa i jezika, pa im je ljeti jezik često vam usta.
No, zapravo, uopće se ne radi o tome. Izraz je nastao u starom Egiptu. Vezan je za pojavu Siriusa. Na nebu su dva – Sirius A je daleko važniji i on je najsjajnija zvijezda našeg neba. Osim toga, od brojnih zvijezda, on nam je s nešto manje od devet svjetlosnih godina udaljenosti jedna od najbližih..
Ta sjajna zvijezda nije uvijek vidljiva – u Egiptu se Sirus vidi u srpnju, a potom nije vidljiv sve do travnja iduće godine. Kad su viđali ovu zvijezdu na nebu, stari Egipćani su znali da dolaze velike vrućine. Zapravo, oni su vjerovali da Sirius (oni su zvijezdu zvali Sithis i smatrali su je utjelovljenjem božice Sopdet) ima ‘svoje prste’ u tim vrućinama’. Zvijezda se nalazi u zviježđu Velikog psa, pa su zbog toga dane ljeta i velikih vrućina zvali prema onome što su povezivali sa Siriusom – danima psećih vrućina.
Izraz su od njih preuzeli Rimljani, a onda se on proširio diljem carstva. Nakon njegova raspada, izraz se ukorijenio u lokalne jezike, pa ga mi koristimo i danas.