9 C
Sarajevo
24.04.2024

Žene koje su ispisale historiju

Da žene trebamo slaviti svakog dana, a ne samo danas, na Međunarodni praznik žena, svima je dobro poznata mantra. No, na ovaj dan prisjetit ćemo se nekih žena čiji su likovi i djela zauvijek promijenili historiju i koji će se spominjati još dugo godina. Mnogo je žena koje su znatno pridonijele društvu, stoga odajmo počast nekima od njih.

Marie Curie

Bez sumnje da je i samo predstavljanje Marie Curie bespotrebno, no vrijedi se svako malo prisjetiti djela ove žene. Marie Curie, poljsko-francuska naučnica, naučni genije, svoj je život posvetila nauci. Godine zalaganja urodile su plodom kad je uz svog partnera Pierrea započela istraživati radioaktivnost, što je dovelo do otkrića dvaju potpuno novih kemijskih elemenata – polonija i radija, oba radioaktivnija od uranija. Za ovo otkriće 1903. osvajila je Nobelovu nagradu kao prva žena u historiji koja je nagrađena tom nagradom. Osam godina kasnije ponovno je dobija, tada za hemiju. Bila je prva žena koja je dobila naučni doktorat u Europi, te prva žena profesor na sveučilištu u Parizu. U čast Marie Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora kiri, hemijski element kirij, radioaktivni mineral kirit.

- OGLAS -

Amelia Earhart 

Amelia je prvi put letjela avionom 1920. i tada stekla iskustvo koje će promijeniti cijeli njezin život. 1935. godine prvi je put samostalno prešla rutu od 3875 km od Havaja do Kalifornije, a iste je godine postala prva koja je samostalno putovala od Los Angelesa do Mexico Cityja. Bila je prva žena koja je letjela sama i na velike udaljenosti, a nakon prvog leta napisala je i knjigu 20 hrs. 40 min. te održala mnoga predavanja diljem Amerike o svom iskustvu. Poticala je žene da odbace nametnute društvene ideale, poticala ih je na slobodu i zrakoplovstvo. Bila je predsjednica udruženja Ninety-Nines, a okušala se i u modnom dizajnu osmislivši kolekciju za aktivne žene.

Želja joj je bila proputovati svijet, s čime je započela 1937. godine. Nakon 35 000 proputovanih kilometara odlučila je, zajedno sa svojim partnerom, posjetiti mali otočić – Howland Island. Bilo je jasno kako će biti veoma zahtjevno sletjeti, pa ne iznenađuje da je događaj završio kobno – zadnje je poznato o ovoj ikoni avijacije da avion kojim su letjeli ostaje bez goriva, te nakon tog posljednjeg signala više nikad nije nađen zajedno s njom i njezinim partnerom.

Edith Wharton

Wharton je bila prva žena koja je osvojila Pulitzerovu nagradu za svoj roman iz 1920. “Doba nevinosti”. Poput mnogih njenih knjiga, i ova je bila kritika izolovanosti i licemjerju više klase u New Yorku s početka stoljeća. Knjiga je inspirisala nekoliko scenskih i ekranskih adaptacija, a spisateljica Cecily Von Ziegesar rekla je da je bila model za njenu popularnu knjigu “Gossip girl”.

Rosa Parks

Žena koja je svojim postupcima otvorila lavinu reakcija na segregaciju u Americi 1955. godine odbivši sjesti u stražnji dio autobusa koji je bio predodređen za Afroamerikance. Njezinim uhićenjem zbog remećenja mira započeli su poznati bojkoti Montgomery Buss Boycotts. Protesti su trajali 382 dana, a iz njih je nastao jedan od najutjecajnijih pokreta za ljudska prava vođen Martinom Lutherom Kingom. Vrhovni sud sudio je u korist potlačenih i rasna podjela u autobusima postala je protuustavna.

Frida Kahlo

Magdalena Carmen Frida Kahlo y Calderón bila je meksička slikarica realizma, poznata po svojim autoportretima, portretima, kao i djelima inspiriranim prirodom. Njezine slike često su imale čvrste autobiografske elemente pomiješane s realizmom i fantastikom, a danas je smatrana najvećom ženskom slikaricom 20. stoljeća! Njezin je život obilježila tragična tramvajska nesreća, zbog koje je zadobila teške povrede, te je bila lošeg zdravlja do kraja života. Neovisno o tome, pokrenula je cijeli jedan umjetnički pokret, te su njezine slike među najboljima ikada nastalim u Latinskoj Americi. Plijenila je pažnju svojom komunističkom ideologijom, borbom za prava žena, te ljubavnim aferama s pripadnicima oba spola. Jednom riječju – bila je revolucionarka umjetnosti 20. stoljeća kojoj se i danas divimo.

Indira Gandhi

Prvoj i jedinoj indijskoj premijerki svijet politike bio je predodređen od malih nogu, budući da se njezin otac, Jawaharlal Nehru intenzivno bavio politikom, te obnašao ulogu premijera. Već s 12 godina kreće u borbu za osamostaljenje Indije kroz Vanar Sena grupu koja je prihvaćala mlade revolucionare koji bi kroz demonstracije prenosili poruke za koje su se zalagali.

Nakon smrti njezina oca, te smrti njegova nasljednika, na mjesto premijera postavljena je upravo Indira. Znatne uspjehe i naklonost naroda zadobila je preko Zelene revolucije lišivši Indiju ovisnosti o uvozu žitarica, a uvodi i prvu nuklearnu elektranu. Njezina vladavina imala je i svoje mračne strane, kao onda kada je proglasila vanredno stanje u kojem su ograničene slobode građanskih prava, cenzurirana je štampa, a neistomišljenici bili pritvarani.

Majka Theresa

Majka Tereza, rođena u Albaniji, bila je rimokatolička časna sestra, koja je većinu svog života živjela u Indiji. Godine 1950. osnovala je “Misionarke dobročiniteljstva”, što je privuklo mnoge sestre koje su se zavjetovale na čednost, siromaštvo, poslušnost i besplatno služenje najsiromašnijima. Posao koji je njen pokret preuzeo, u preko 130 zemalja, uključivao je upravljanje domovima za ljude na samrti, narodnim kuhinjama, sirotištima i školama. Iako je kritikovana zbog protivljenja abortusu, njen dobrotvorni rad promijenio je živote mnogih najugroženijih ljudi na svijetu.

Valentina Tereshkova

Valentina Tereshkova postala je prva žena koja je otputovala u svemir 16. juna 1963. godine, kada je orbitirala oko Zemlje u okviru misije Vostok 6.

Tereškova je provela skoro tri dana u svemiru tokom svoje solo misije. Ona je i dalje najmlađa žena koja je letjela u svemir, jedina žena astronaut ili kosmonaut koja je napravila solo svemirsko putovanje i prvi civil koji je putovao u svemir.

Cleopatra

Znamenita ličnost u drevnoj povijesti, Kleopatra je bila posljednji aktivni vladar Ptolemejskog kraljevstva Egipta. Poznata i po ljepoti i po inteligenciji, bila je dobro obrazovan vođa, te je govorila nekoliko jezika. Pod njezinom vlašću, Kleopatra je osigurala niz ključnih vojnih i „ljubavnih“ saveza u kojima se mnogo govori u mnogim umjetničkim djelima i dramatizacijama njezinog života, definirajući je kao žensku ikonu u historiji.

Kleopatrino nasljeđe najviše je povezano s Aleksandrijom, Egipat. Iako drevni glamurozni grad kakvog je ona poznavala ne postoji, moderna Aleksandrija još uvijek se može pohvaliti prekrasnom lukom s pogledom na Mediteran. Ostala je simbol ljepote vijekovima kasnije.

Ruth Handler

Kada je Handler, suosnivačica Mattela izumila Barbie lutku 1959. godine, zauvijek je uticala na djetinjstva širom svijeta. Zanimljiva činjenica je i to da je imena lutkama dala po svojoj djeci, Barbari i Kenu.

Kraljica Elizabeth II

Kraljica Elizabeta II bila je monarh kraljevske porodice Ujedinjenog Kraljevstva 70 godina. Na prijestolje je došla nakon očeve smrti, 1952, sa samo 25 godina. Vladala je 70 godina, što je čini monarhom sa najdužim vladanjem u britanskoj historiji. Svoj platinasti jubilej proslavila je u junu 2022. godine, samo tri mjeseca prije nego što je preminula u 96. godini.

Anna Frank

Anna je bila mlada jevrejka koja je umrla u koncentrovanom logoru 1945. godine. Tokom Drugog svjetskog rata, skrivajući se u podrumu, Anna je pisala dnevnik, koji je u teškim vremenima bio njen jedini prijatelj kojem je mogla povjeriti sve. Pisala je o ratu, problemima, strahu, ali i ljubavi i svojim osjećanjima. Anna nije dočekala da ugleda svjetlost dana, jer je umrla dvije sedmice prije nego je Bergen-Belsen kamp oslobođen, no, njen otac, Otto Frank, pobjegao je i objavio dnevnike svoje kćerke. Njeni zapisi pomogli su historičarima i čitaocima da bolje razumiju dešavanja u to vrijeme, a “Dnevnik Anne Frank” preveden je na 60 jezika.

Coco Chanel

Gabrielle Chanel bila je francuska modna dizajnerica koja je vladala pariskm modnom scenom skoro šest decenija. Njen elegantno ležerni dizajn inspirisao je žene da napuste komplikovanu, neudobnu odjeću, kao što su podsuknje i korzeti, koji su preovladavali u odijevanju ranog 20 stoljeća. Među njenim, sada već klasičnim inovacijama, bili su Chanel odijelo, prošivena torbica, bižuterija i “mala crna haljina”. Bila je poznata i po kultnom parfemu, Chanel no.5.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA