Ukoliko postoji savršena hrana, to su jaja. Uvijek ih ima, lako se spremaju, nijesu skupa i puna su proteina. “Jaje u sebi ima sve potrebno da napravi jedan organizam, pa je očigledno da su jako hranljiva hranljivo”, kaže Kristofer Blaso, vanredni profesor nauke o ishrani na univerzitetu u Konektikatu.
Ukoliko jedete jaja uz ostalu hranu, uspjećete da pomognete organizmu da ‘upije’ više vitamina. Na primjer, jedna studija pokazuje da ukoliko dodate u salatu jedno jaje, uspjećete da unesete više vitamina E koji se nalazi u salati.
Decenijama se govorilo da se jaje ne preporučuje zbog visokog sadržaja holesterola, što neka istraživanja povezuju sa srčanim bolestima. Jedno žumance sadrži 185 miligrama holesterola, što je više od polovine 300 miligrama, dnevno preporučene količine.
Da li to znači da jaja nijesu idealna hrana, već čine štetu?
Holesterol je žućkasta masnoća proizvedena u našoj jetri i crijevima i može se naći u svakoj ćeliji našeg tijela. Obično za holesterol mislimo da je „nešto loše”. Ipak, holesterol je potreban tijelu da napravi vitamin D, kao i hormone testosteron i estrogen. Organizam sam proizvodi onoliko holesterola koliko mu treba, a ima ga i u životinjskim proizvodima koje jedemo, poput govedine, jaja i sira.
Holesterol se širi po tijelu zahvaljujući lipoproteinskim molekulima u krvi. Svaki čovjek ima drugačiju kombinaciju različitih vrsta lipoproteina, a naše individualne karakteristike određuju stepen rizika od srčanih oboljenja.
LDL holesterol, poznatiji kao loš, prenosi se iz jetre do arterija i tjelesnog tkiva. Istraživači kažu da to može da dovede do gomilanja holesterola u krvnim sudovima i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, još nijesu uspjeli definitivno da povežu utrošak holesterola sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Kao rezultat toga, u američkim savjetima za pravilnu ishranu više nema stavke o ograničavanju holesterola, prenosi B92.
Umjesto toga, naglasak je na ograničavanju količine zasićenih masti koje jedemo.To može da poveća rizik od kardiovaskularnih bolesti. Hrana koja sadrži transmasti povećava nivo lošeg holesterola u tijelu. Iako neke transmasti prirodno postoje u proizvodima životinjskog porijekla, većina je napravljena na vještački način.
Takvih transmasti ima dosta u margarinu, grickalicama, prženoj i pečenoj hrani, krofnama i tortama. Rasprava o uticaju jaja na ljudsko zdravlje djelimično je otišla u drugom smjeru i zbog toga šta naša tijela mogu da prime holesterol koji unesemo.
“Postoji sistem i zato za većinu ljudi holesterol nije problem”, kaže Elizabet Džonson, profesorka sa Tafts univerziteta u Bostonu.
Ona je 2015. sa ekipom saradnika analizirala rezultate 40 studija i nijesu pronašli konačan dokaz o vezi između srčanih bolesti i prehrambenog holesterola.
“Čovjek ima dobru regulaciju u tijelu kada je u pitanju ta vrsta holesterola i sam organizam će stvarati manje količine”, navodi ona.
Jedno je sigurno: ovakva istraživanja opet su pokrenula polemiku o uticaju holesterola na zdravlje. Jaja svakako pozitivno utiču na pojedine aspekte ljudskog zdravlja. Holin je sastojak u jajetu koji može da nas zaštiti od Alchajmerove bolesti. Takođe, štiti i jetru. Ipak, može da ima i negativne posljedice. Holin u metabolizmu crijevna bakterija pretvara u molekul TMO koji završava u jetri. Tu se pretvara u TMAO, molekul koji se dovodi u vezu sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
U međuvremenu su naučnici počeli da uviđaju druge koristi od jaja. Žumance je jedan od najboljih izvora luteina, pigmenta koji omogućuje bolji vid i smanjuje rizik od očnih oboljenja.