Kako se ponašati kada je zrak „OPASNO” zagađen?

Ko se ne treba izlagati zagađenju pri opasnoj koncentraciji lebdećih čestica?
 

• Svako treba preduzeti zaštitne mjere kad su nivoi zagađenja označeni kao „OPASNI”. Ali pri izloženosti zagađenju zraka lebdećim česticama, neki ljudi su ipak u većoj opasnosti od većine. Rizične grupe uključuju ljude s bolestima srca i pluća (uključujući astmu i hroničnu opstruktivnu bolest pluća – HOBP), starije osobe i djecu. Istraživanja pokazuju da u rizične skupine spadaju i trudnice, novorođenčad i osobe sa zdravstvenim problemima poput gojaznosti i dijabetesa.  
  • Niste sigurni da li ste i vi među onima koji boluju od neke bolesti srca?
    Srčanim bolesnicima smatraju se sve osobe s dijagnosticiranom koronarnom arterijskom bolešću, ishemijskom bolešću srca, osobe s istorijom angioznih i/ili srčanih udara, osobe kojima je ugrađen stent ili by-pass, osobe koje boluju od srčane insuficijencije, ventrikularne aritmije, periferne vaskularne bolesti, te svi oni koji su pretrpjeli moždani udar, imaju prolazne ishemične napade ili boluju od cerebrovaskularne bolesti.
    U ovu grupu spadaju i sve starije osobe jer kod njih postoji veća vjerovatnoća da boluju od kardiovaskularne bolesti koja još uvijek nije dijagnosticirana, kao i osobe s višestrukim faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti, kao što su visok krvni pritisak, povišen holesterol, pušenje i dijabetes.
     
  • Djeca ugroženija od ostalih

    Kroz igru i razne aktivnosti na otvorenom provode više vremena na zagađenom zraku. Djeca uz to udišu i više zraka po kilogramu tjelesne težine nego odrasli, a zagađeni zrak na dječje dišne puteve utiče jače i zato što se još uvijek razvijaju. Rizik je povećan i time što je vjerovatnoća astme kod djece veća nego kod odraslih.
     

• Ako ste u rizičnoj grupi, ako imate bolest srca ili pluća, ako ste starija osoba ili ako imate djecu, unaprijed se posavjetujte s ljekarom o tome da li i kada trebate napustiti zagađeno područje i preći na lokaciju s boljim kvalitetom unutrašnjeg vazduha. Ukoliko vani potraje visoka koncentracija finih lebdećih čestica PM2,5, ta koncentracija raste i u zatvorenom prostoru – ne zaboravite da su te čestice nevidjive golim okom.
   
• Ako ste u rizičnoj grupi, ne čekajte da zagađenje dođe do nivoa označenog kao „OPASNO“! Za vas je kvalitet zraka nezdrav čim nivo zagađenja dostigne oznaku „nezdrav za osjetljive grupe“, tako da mjere lične zaštite morate preduzeti ranije i češće no ostali. Ako ste zdravi, s mjerama zaštite počnite kad zagađenje zraka dostigne kategoriju „nezdravo“.

Kako znam da zagađenje lebdećim česticama utiče i na mene?
 

• Iako ste zdravi, možete ispoljiti privremene simptome kao što su iritacija očiju, nosa i grla, kašalj, pojava sluzi, stezanje u grudima i kratak dah. Ovi simptomi trebalo bi da nestanu s poboljšanjem kvaliteta zraka.
   
• Ako imate bolest pluća – uključujući astmu i HOBP – moguće je da nećete moći disati duboko ni energično kao inače, moguće je da ćete kašljati, osjetiti nelagodu u prsima, teško ili otežano disati i osjetiti neobičan umor. Obavezno se pridržavajte uputstva svog ljekara o uzimanju lijekova i plana za liječenje astme. Ako imate bilo koji od ovih simptoma, smanjite izlaganje zagađenom zraku i slijedite savjete ljekara. Ako simptomi opstanu ili se pogoršaju, obavezno se obratite svom ljekaru. U slučaju nužde pozovite hitnu medicinsku pomoć.
   
• Ako imate srčanu ili vaskularnu bolest, čak i kratko izlaganje zraku zagađenom lebdećim česticama može izazvati ozbiljne probleme – uključujući pogoršanje postojeće bolesti. Nemojte pretpostaviti da je sve u redu samo zato što ne ispoljavate simptome.
   
  • Simptomi koji ukazuju na ozbiljan problem rada srca: osjećaj nelagode u prsima (neugodan pritisak, osjećaj nadutosti, osjećaj stiskanja i bol u grudnom košu koji traje po nekoliko minuta ili odlazi i vraća se), osjećaj nelagode u drugim dijelovima gornjeg dijela tijela (bol i nelagoda u jednoj ili obje ruke, leđima, vratu, vilici ili stomaku), otežano disanje. Drugi znakovi su i hladan znoj, mučnina i nesvjestica. U slučaju ovih simptoma, odmah se obratite ljekaru.U slučaju nužde pozovite hitnu medicinsku pomoć.
     
  • Simptomi moždanog udara: iznenadna obamrlost i osjećaj slabosti (u licu, rukama ili nogama, osobito na jednoj strani tijela), zbunjenost, teškoće u govoru ili razumijevanju, problemi s vidom na jedno ili oba oka, vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije ili poteškoće u hodanju, te teška glavobolja bez poznatog uzroka.

Šta mogu učiniti da smanjim izlaganje zraku kad su nivoi zagađenosti lebdećim česticama izuzetno visoki?
 

• Ostati u zatvorenom prostoru s filtriranim zrakom. Zrak i u zatvorenom prostoru postaje zagađen lebdećim česticama, pa ako živite u području s visokim nivoom zagađenja lebdećim česticama, razmislite o kupovini prečistača zraka.
   
  • Sredstva za prečišćavanje zraka koja uklanjaju lebdeće čestice uključuju mehaničke filtere visokog učinka i elektronske prečistače zraka, kao što su elektrostatički filteri. Izbjegavajte prečistače koji stvaraju ozon; njihovom upotrebom povećavate zagađenje zraka u prostorijama.
     
  • Ako u kući nemate sredstvo za filtriranje zraka, idite kod nekoga ko ga ima – ukoliko ste u mogućnosti.
     
• Obavljajte samo neophodne aktivnosti.
   
  • Izbjegavajte aktivnosti zbog kojih se diše brže ili dublje. Ako možete, provedite dan u zatvorenom prostoru: čitajte ili gledajte TV.
     
• Ako si ne možete priuštiti filtere za cijelu kuću, pokušajte makar u spavaćoj sobi održati čist zrak.
  • Spavaća soba je za to pogodna i utoliko što obično ima manje prozora i vrata.
     
  • Prozore obavezno zatvorite.
     
  • Pokrenite klima-uređaj ili centralni klima-uređaj ako ste sigurni da ne uvlači zrak izvana i ima filter. Ako klima-uređaj ima opciju svježeg zraka, zatvorite dovod svježeg zraka. Provjerite da li je filter dovoljno čist da omogući protok zraka u zatvorenom prostoru.
    • Prečistač zraka koristite u toj sobi. Izbjegavajte upotrebu prečistača koji stvaraju ozon.
       
• Dodatne mjere za sprečavanje zagađenja u kući
   
  • Moguće da sami prečiščaći zraka nisu dovoljni. Zagađene čestice iz vanjskog zraka lako ulaze unutra, zato:
     
    • Izbjegavajte bilo šta što gori: loženje vatre u kaminu, paljenje običnih i mirisnih svijeća.
       
    • Održavajte prostoriju čistom – ali nemojte koristiti usisivač osim ako ima HEPA-filter. Usisavanje pokreće lebdeće čestice koje su već u kući. Prašinu brišite vlažnom krpom.
       
    • Nemojte pušiti.
       
    • Kad se kvalitet vazduha poboljša, dobro prozračite sve prostorije.
       
• Odabir pročistača zraka:
   
  • Sredstva za čišćenje zraka koja uklanjaju čestice uključuju mehaničke filtere visokog učinka i elektronske prečistače zraka kao što su elektrostatički filtri. Izbjegavajte prečistače zraka koji stvaraju ozon.
     
• Pomaže li maska ako moram napolje?
   
  • Ne – ako se radi o hirurškim maskama i običnim maskama protiv prašine. Papirne maske sprečavaju udisanje velikih čestica, recimo piljevine, a hirurške maske ne prijanjaju za lice. Ove maske ne štite pluća od malih čestica kao što su PM2,5. Ni šalovi i marame nisu od kakve pomoći.
     
  • Ako morate boraviti na otvorenom, koristite maske s oznakama FFP2 ili FFP3. I u ovom slučaju je izuzetno važno da ih pravilno namjestite.

Kako da znam da se situacija popravila?
 

• Provjeravajte informacije na internetskim stranicama za praćenje kvalitete zraka 
• Pratite i vremenske prognoze; jaki vjetrovi obično očiste zrak – što vam može pomoći u planiranju aktivnosti na otvorenom. Čim se zrak očisti i vrijednosti Indeksa kvaliteta zraka snize – iskoristite to za izlazak na otvoreno.