To je sad u potpunosti jasno jer su mnoge zemlje ušle u drugi talas zaraze, pa tako i u nova zatvaranja.
Nezavisno od toga šta to znači fizički, takve “naprijed-nazad” promjene između popuštanja i zatezanja mjera naprežu psihu, kaže njemačka psihoterapeutkinja i spisateljica Mirriam Priess. Ističe da, što se češće to događa pritisak raste.
Pojedinci mogu prepoznati kad ih pandemija pogađa više nego što bi trebalo, odnosno osjetiti kad im je nivo stresa na vrhuncu.
Na bihevioralnom nivou, to znači povlačenje iz društvenog života i izolaciju, a na emocionalnom nivou su karakteristični nemir, strah i napetost, rekla je Priess.
Emocionalna iscrpljenost i bezvoljnost mogu se dodatno produbiti što stres duže traje, upozorava Priess. I imunološki sistem može biti pogođen stresom, što kod nekih može rezultirati i pojavom fizičkih bolesti.
Preiss kaže da u takvoj situaciji treba ojačati odnos sa samim sobom, svakodnevno preispitivati vlastite osjećaje i zapitati se šta možemo konkretno učiniti da se osjećamo bolje. Savjetuje da obratimo pažnju na to kako reagujemo na smetnje i da se savjetujemo s ljekarom prije nego što one postanu veći problem.
Dodaje da nije rješenje pokušati u potpunosti zaboraviti da se oko nas zbiva pandemija, već je bolje suočiti se sa situacijom i nastojati razmišljati realno.
Kriza s virusom korona dotiče i podsvjesne strahove ljudi i njihove nerazriješene krize, podsjeća Priess. Suočeni su sa starim, neprocesuiranim osjećajima koji zapravo nemaju ništa s aktualnom situacijom. Biti toga svjestan i aktivno odgovoriti ključ je u nošenju s takvim stresom, kaže njemačka stručnjakinja, prenosi Index.hr.