Organizacija Dinarica, u saradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF) prezentovala je rezultate rada započetog s ciljem podizanja svijesti o važnosti rijeka Bune i Bunice, odnosno Bunskih kanala, javlja Anadolu Agency (AA).
Buna i Bunica značajne su pritoke donjeg toka Neretve, a uz to Buna sa jedinstvenim ušćem predstavlja svojevrstan fenomen prirode. Bez obzira na to, na isto područje su 2012. godine u prostorni plan Grada Mostara uvrštene dvije hidroelektrane.
Izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz govoreći o ovom planu, upozorila je danas da je preko 80 posto života u slatkim vodama u BiH uništeno tokom posljednjih 50 godina. Apelovala je na nadležne da počnu čuvati prirodna bogatstva ove zemlje, kazavši da građani moraju biti svjesni vrijednosti prirodnih ljepota i njihove vrijednosti.
“Budimo razumni, jer ako se nastave uništavati biološki vrijedni sistemi, trajno ih gubimo i nikada ih nećemo uspjeti vratiti. U Bosni i Hercegovini danas imamo oko 110 mini-hidroelektrana koje generiraju manje od tri posto potreba Bosne i Hercegovine za električnom energijom“, kazala je Kalauz.
“Krčenje šuma i izmjene vodotoka rijeka glavni su uzročnici poplava. Jugoistočna Evropa je regija koja ima veći stepen opasnosti od poplava, a ono što se moglo vidjeti nedavno trebalo bi predstavljati alarm za ljude“, dodala je Kalauz.
Regija Hercegovina prema riječima direktora Udruženja Dinarica Đorđa Stefanovića zavrijedila je posebnu pažnju aktivista, a Bunski kanali su kako je rekao, spektakl za dušu i oči.
Upozorio je da iza svega stoji sistem, te da je novac, odnosno bogaćenje pojedinaca jedini motiv za gradnju.
“Iza energije dobijene iz mini-hidrocentrala postoji niz ekonomskih stimulacija. Postoje i subvencije koje se skupljaju od građana i kasnije distribuiraju vlasnicima i operaterima. To je u 2019. bio iznos od 50 miliona maraka“, naveo je Stefanović.
“Nećemo im dozvoliti da nam oduzmu rijeke i strpaju ih u cijevi. Investitor je, napominjem, podnio zahtjev za vodnu saglasnost i okolinsku dozvolu i ti procesi su u toku. Za Bunu 1 je odbijena saglasnost“, rekao je Arapović.
Na kraju je podsjetio i kako je Grad Mostar dva puta do sada odbio izdati urbanističku saglasnost za gradnju ovih objekata.