Haški tribunal izreći će danas, poslije dvodecenijskog procesa, pravosnažnu presudu bivšem načelniku Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću Frenkiju.
Stanišića (73) i njegovog pomoćnika Simatovića (73) Haški je sud 30. juna 2021., poslije ponovljenog suđenja, osudio na po dvanaest godina zatvora zbog pomaganja zločina koje su u BiH 1992. počinile Crvene beretke.
Progon, ubistva i deportacije
Nepravosnažnom presudom, Stanišića i Simatovića je sud tada proglasio krivim za pomaganje i podržavanje progona, ubistva, deportacije i prisilnog premještanja muslimana i Hrvata iz Bosanskog Šamca, s proljeća 1992.
Optužbi, da su odgovorni za brojne druge zločine u Hrvatskoj i u još četirima bosanskim općinama, Stanišić i Simatović su prvostepenom presudom bili oslobođeni. Tom presudom je utvrđeno i da nije dokazano da su Stanišić i Simatović bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrba sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH.
Sud je kao dokazano, u nepravosnažnoj presudi Stanišiću i Simatoviću, prihvatio da je to zločinačko udruženje postojalo i da su u njemu učestvovali drugi čelnici Srbije, tadašnje Republike Srpske Krajine i RS. Po presudi, Stanišić i Simatović su za taj poduhvat znali, ali nisu dijelili zločinačku namjeru s drugim učesnicima.
Druga zlodjela u BiH
Na tu presudu žalbe su uložili branioci, tražeći da Stanišić i Simatović budu oslobođeni ili da im kazne budu skraćene. Žalbu su, međutim, uložili i tužioci koji zahtijevaju da Stanišić i Simatović budu proglašeni krivim i za druga zlodjela u BiH, u Kninskoj Krajini i u istočnoj Slavoniji, te da im kazne budu pooštrene.
Od izricanja presude, od juna 2021., Stanišić i Simatović su u sudskom pritvoru u Ševeningenu. Proces Stanišiću i Simatoviću, uključujući prvo i ponovljeno suđenje, najduži je u historiji suda u Hagu i traje već dvadeset godina.
Stanišića i Simatovića uhapsile su vlasti Srbije tokom operacije “Sablja” poslije ubistva premijera Zorana Đinđića 2003. godine. Stanišić je bio prebačen u Hag 11. juna, a Simatović 30. maja te godine.
U prvom pojavljivanju pred sudijom, obojica su izjavila da nisu krivi. Prvo suđenje je počelo, poslije jednog neuspješnog pokušaja, u junu 2009.
Privremeno puštani iz zatvora
U maju 2013., Haški tribunal je prvostepenom presudom Stanišića i Simatovića oslobodio krivice za zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991–1995., za koje su bili optuženi. Tužioci su uložili žalbu, a Apelaciono vijeće Tribunala je u decembru 2015. poništilo prvostepenu presudu i naložilo novo suđenje koje je počelo u junu 2017., a završilo se novom prvostepenom presudom 30. juna prošle godine.
Stanišić je kroz cijelo ponovljeno suđenje proveo na privremenoj slobodi u Beogradu zbog bolesti. Kako su ranije utvrdili ljekari u Hagu i u Beogradu, Stanišić godinama pati od hronične bolesti organa za varenje (paučitis) i teške depresije.
Stanišić i Simatović su, odlukom suda, i tokom prvog procesa više puta bili privremeno puštani iz pritvora. Sud je Stanišiću, kao izdržani dio kazne do izricanja prvostepene presude 2021., priznao 1934 dana koje je proveo u pritvoru od prvog hapšenja 2003. godine. Simatović je, kako piše u prvostepenoj presudi, do juna 2021. u pritvoru izdržao 2348 dana kazne.