Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi danas održati dvije sjednice – hitnu i redovnu. Na dnevnom redu hitne sjednice nalazi se samo Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, uz zahtjev za razmatranje po hitnom postupku.
Predsjedništvo BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu te ovlastilo ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića da u ime Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH obrazloži predloženi budžet.
Vijeće ministara BiH ranije je utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu i dostavilo ga Predsjedništvu BiH, koje je ovlašteni predlagač ovog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, koja ga u konačnici usvaja.
Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u budžetu za 2026. godinu iznose 1.580.500.000 KM, što predstavlja povećanje od 10 miliona KM, odnosno jedan posto u odnosu na budžet za 2025. godinu, saopćilo je Vijeće ministara BiH.
Po završetku hitne sjednice planirano je održavanje redovne sjednice Predstavničkog doma, na kojoj bi zastupnici trebali razmatrati više zakonskih prijedloga.
Između ostalog, na dnevnom redu naći će se Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač zastupnik Predrag Kojović.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma podržala je prijedlog ovog zakona, uz usvajanje četiri amandmana.
Predloženim zakonom uređuju se kontinuitet rada Suda Bosne i Hercegovine, osnivanje i uređenje Apelacionog suda BiH kao drugostepene sudske instance, njegova nadležnost, unutrašnja organizacija, javnost rada, finansiranje te druga pitanja značajna za organizaciju i funkcioniranje ova dva suda.
U obrazloženju prijedloga Kojović navodi da je jedan od ključnih razloga za donošenje zakona potreba za jasnim razdvajanjem prvostepene, drugostepene i trećestepene sudske funkcije na nivou Bosne i Hercegovine.
„Dosadašnje rješenje, prema kojem je drugostepeno odlučivanje organizirano unutar istog suda kroz apelaciono odjeljenje, iako je osiguravalo formalnu dvostepenu zaštitu, u institucionalnom smislu nije u potpunosti odražavalo standarde pune funkcionalne i organizacijske odvojenosti sudskih instanci“, naveo je Kojović.
Dodao je da će uspostavljanjem Apelacionog suda BiH, kao zasebne pravosudne institucije, biti osiguran viši stepen nezavisnosti, nepristrasnosti i objektivnosti u odlučivanju po pravnim lijekovima, čime će se dodatno ojačati povjerenje javnosti u pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.
Zastupnici bi trebali razmatrati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, koji su po hitnom postupku predložile zastupnice Aida Baručija i Rejhana Dervišević.
Predlagačice su navele da je osnovni razlog za donošenje zakona hitna potreba za pravnim reguliranjem oblasti koja je posljednjih godina doživjela naglu ekspanziju – učešća električnih romobila i drugih lakih ličnih električnih vozila u saobraćaju na putevima u Bosni i Hercegovini.
Na dnevnom redu trebao bi se naći i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH, koji je predložio zastupnik Jasmin Imamović, a čiji je cilj olakšati povrat državljanstva osobama koje ga žele ponovo steći.
Zastupnici će razmatrati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti državljana BiH, čiji su predlagači Saša Magazinović i Denis Zvizdić.
Predloženim izmjenama uvodi se mogućnost izdavanja ili zamjene lične karte u kraćem roku od trenutno propisanog, uz plaćanje posebne naknade za ubrzani postupak.
Uvođenjem ove mogućnosti ne mijenja se redovni zakonski rok za izdavanje ili zamjenu lične karte, već se građanima omogućava dodatna usluga za slučajeve kada im je dokument potreban u najkraćem mogućem roku.
Osim zakonskih prijedloga, zastupnici bi trebali razmatrati i više izvještaja te informacija iz nadležnosti državnih institucija.