Iz Instituta za mjeriteljstvo BiH oglasili su se povodom našeg teksta o ovoj instituciji, koji je objavljen sinoć (10. 4), pod nazivom “Institut za mjeriteljstvo BiH – monopol ‘težak’ 40 miliona KM! Pogledajte i pročitajte kako ‘operiše’ Dodik preko ‘produženih ruku’!” te su tom prilikom demantirali navode koje smo iznijeli. Potpisnik demantija je direktorica Instituta za mjeriteljstvo BiH, Milica Ristović-Krstić.
U nastavku objavljujemo demanti u izvornom obliku, bez bilo kakvih uredničkih intervencija.
Poštovani,
Obraćam vam se sa zahtjevom za objavu demanta, a u vezi sa člankom objavljenim na vašem portalu pod naslovom: „Institut za mjeriteljstvo BiH — monopol “težak” 40 miliona KM! Pogledajte i pročitajte kako “operiše” Dodik preko “produženih ruku”!”, objavljenim 10. aprila 2025. godine. Naime, u predmetnom članku objavljen je niz neistina i neprovjerenih informacija, sa jasnim ciljem narušavanja ugleda direktorice Instituta, gde Milice Ristović Krstić u javnosti. Izvor informacija je očito ostrašćen i zlonamjeran, a vaš portal nije provjerio navode u skladu sa normama novinarske profesije. U ovom dopisu ćemo demantovati navode koji su tendenciozni i prije svega netačni sa nizom neistinitih i zavaravajućih sadrżaja.
Prije svega netačan je navod da „Spomenuti zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu ne funkcionira kao supstitucija za sve odredbe već postojećeg zakona. On se odnosi samo na zaključke PSBiH“. Ovim izmjenama i dopunama zakona mijenja se u potpunosti funkcionisanje Instituta za mjeriteljstvo BiH u smislu da Instiut dobija nadzorni odnosno upravni odbor koji je duboko involviran u donošenje svih ključnih odluka u Institutu. Takvo tijelo ne predvida ni jedan sistemski zakon (od Zakona u upraví, pa redom drugih zakona), i takvim izmjenama bi Institut izgubio status samostalne upravne organizacije koja direktno odgovara Savjetu ministara BiH i koja u tom odnosu nema ni minstarstvo kao posrednika, a naročito ne neki Savjeta za mjeriteljstvo, sa ogromnim nadležnostima, a nikakvim odgovornostima.
Takođe, važno je naglasiti da bi usvajanjem ovakvog teksta Izmjena i dopuna Zakona o mjeriteljsvu sigurno došlo do blokade i pravnog vakuuma bez izglednih rješenja proizvedenih problema kojima se ovaj prijedlog nije bavio, to je jasno iz prelaznih i završnih odredbi. Dakle, minimalno mjesec dana od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona ne bi postojala mjerila zakonskog mjeriteljstva, te samim tim ni zakonska osnova da se bilo koje mjerilo u zemlji verifikuje, što je nevideno. Sva mjerila u zakonskom mjeriteljstvu od vodomjera, mjerila električne energije, mjerila na benzinskim pumpama, radara, vaga u apotekama, u rudnicima, na pijacama, tehnički pregledi vozila itd, svi bi ostali ostali bez ikakvog mjeriteljskog nadzora, a gradani, privreda, okolina, zdravlje Ijudi i životinja, bez ikakve zaštite. Naglašavam minimalno mjesec dana, a izvjesno i duže, jer Naredbu o mjerilima zakonskog mjeriteljstva bi trebao donijeti Savjet ministara, te je dinamika donošenja iste vrlo nepredvidiva. Istovremeno, sigurno je da će rad imenovanih laboratorija za verifikaciju mjerila (ukupno 34 privredna subjekta), biti obustavljen jer neće postojati zakonski osnov za njihov rad i nadzor nad radom, jer njihova osnovna djelatnost je u direktnoj sprezi sa Naredbom o mjerilima zakonskog mjeriteljstva. Naravno da će to uticati na drastičan pad svih aktivnosti Instituta za čije postojanje i ovoliki broj uposlenih apsolutno neće postojati opravdanje. Sve to će posljedično značajno uticati i na prihode Instituta za mjeriteljstvo, odnosno prihode budžeta institucija BiH.
Niko zaposlene u Institutu nije primorao da potpišu bilo šta, to je bezočna laž! Zaposleni u Institutu su u većini dugogodišnji državni službenici ili zaposlenici koji Institut za mjeriteljstvo BiH doživljavaju svojom drugom kućom i potpuno je razumljiv njihov akt profesionalnog bunta protiv nametanja zakonskih rješenja koja su u Institutu medu zaposlenima prepoznata kao vrlo štetna i pogubna kako za samu instituciju, tako i za razvoj i održavanje mjeriteljskog sistema Bosne i Hercegovine .To su ljudi koji su dovoljno obrazovani, stručni i svjesni, a tekst izmjena i dopuna zakona o mjeriteljstvu razumiju odlično i bolje od svih ostalih koji površno ili nikako poznaju predmetnu oblast i sigurno su najpozvaniji da daju stručni komentar na tekst lzmjena i dopuna Zakona. Neki od zaposlenih Instituta su inženjeri, magistri, doktori i vrhunski stručnjaci, te su kao takvi prepoznati u evropskoj mjeriteljskoj zajednici i niko ih ne može prisiliti da ćute pred očitim zlonamjenim štetnim radnjama protiv mjeriteljstva kao primjenjene nauke. U konačnici, ovo je slobodna demokratska zemIja gdje svako ima pravo da izrazi svoj stav i mišljenje, sve suprotno od toga smatralo bi se gušenjem slobode govora, što je u suprotnosti sa osnovnim načelima ljudskih prava zagarantovanih Ustavom BiH. U vašim objavama se to otvoreno pismo pripisuje meni, sa tvrdnjama da sam ga ja pripremila i primorala zaposlene da ga potpišu, a što je jedna u nizu apsolutnih neistina, koje se plasiraju u javnosti već mjesecima sa jasnim ciljem diskreditacije mene kao direktorice Instituta za mjeriteljstva. U vezi sa ovim i svim ostalim navodima koji se mogu pročitati u medijima, pokrenuću odredene postupke radi zaštite svog ličnog integriteta.
Ja svakako nisam advokat potpisnika pisma, ali ono nedvosmisleno alarmira na suprotnost sa drugim zakonima i što se tiče struke katastrofalan tekst prijedloga izmjena zakona, a činjenica je da je 90% svih onih koji rade u Institutu potpisalo ovo pismo i zaista je u domenu fantastike to ”sto neko tvrdi da jedan rukovodilac nakon dvije godine rada u instituciji može omaõijati skoro sve zaposlene da se potpišu na jedan ovakav tekst. Na takvoj svijesti svojih saradnika i na ovakav kolektiv mogu biti ponosna, jer je to rijetkost u bilo kojoj instituciji i drago mi je što sam baś ovdje rukovodilac. / naravno treba se zapitati ko je podmetnuo ovaj tekst prijedIoga izmjena prema parlamentu, te kuda ide ta njihova inicijativa i za čije to interese oni rade, kada je več pretpostavka da svako ko radi dugoročno i savjesno mora da radi i za neki i nečiji interes — kome to dakle, oni služe i za koje interese*. Saznavaćemo to u narednom periodu sigurno, jer Institut ima načina i mogućnosti da brani svoj status definisan brojnim zakonima koje ova inicijativa izmjena zakona krši.
Da zaključim, ovdje je evidentno da su određene interesne grupe u stanju da upropaste i degradiraju kompletnu struku i Institut samo da bi ostvarili svoj interes u aspektu jednog segmenta zakonskog mjeriteljstva. Lično, nemam ništa protiv da mjerilo gledanosti (peoplemeter), kao takvo, ne bude predmet zakonskog mjeriteljstva, ali ne po cijenu da se degradira struka, od strane nestručnih i obezvrijedi Institut. Napominjem, Institut je davne 2012. godine uveo u zakonsko mjeriteljstvo ovo mjerilo da bi zaštitio sve korisnike usluga mjerenja gledanosti, a posebno javne televizijske emitere koji su u periodu bez ikakvog nadzora bili prepušteni samovolji privatnih emitera. Predlažemo da ubuduće, vaše „pouzdane“ izvore, koji su očigledno potpune neznalice, sa vrlo površnim ili nikakvim znanjem o mjeriteljstvu, priučeni na nekom brzom kursu u večernjoj školi, a koji vas obskrbljuju pogrešnim i netačnim informacijama provjerite prije objave jer narušavate vlastiti kredibilitet objavom neistina i neprovjerenih infomacija. Sramotno je da vaš „pouzdani izvor“ bez imena i prezimena nalazi za shodno da drži lekciju o mjeriteljstvu za 44 osobe iz Instituta za mjeriteljstvo BiH koji su demaskirale ovaj žalosni prijedlog Izmjena i dopuna Zakona, tačku po tačku. Time vrijeđate sve časne državne službenike i zaposlene koji svojim imenom i prezimenom stoje iza svake rečenice iz svog otvorenog pisma”, navedeno je u demantiju Milice Ristović-Krstić, direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH.
