Na sastanku je bilo govora o formiranju vlasti u BiH, nastavku provođenja reformi, Bloku 7…
“Svrha sastanka bila je da se upoznamo sa predsjedavajućim i dva dopredsjedavajuća u njihovom novom svojstvu, te da naglasimo važnost ubrzanja procesa euvropskih integracija posebno sada u ovim predstojećim mjesecima. U tom procesu zakonodavno tijelo Parlament ima važnu ulogu. Rekao bih da, evo nažalost, raniji saziv nije baš pratio dinamiku usvajanja zakona, relativno ograničen broj propisa koji su bili usvojeni a za značajnije iskorake na evropskom putu bit će potrebno usvajanja cijelog niza propisa, zakona koji potiču iz pravne stečevine EU”, kazao je nakon sastanka Wigemark.
On je dodao kako su bile dvije konkretne teme o kojima je razgovarao na ovom sastanku.
“Prva je usvajanje poslovnika kojim se reguliše rad zajedničkog parlamentarnog tijela između PS BiH i njihovih kolega u Evropskom parlamentu. Nažalost, zbog izostanka ovog poslovnika u protekle tri godine zajedničko parlamentarno tijelo nije imalo priliku da se sastane, a samim tim ni da usaglasi bilo kakve zajedničke stavove, zaključke i druga pitanja. Ovo je sada već postalo jedna velika prepreka u našim međusobnim odnosima, pa sam danas iskoristio priliku da ohrabrim delegate u Domu naroda, jednako kao što sam ohrabrio njihove kolege u Predstavničkom domu da se ovo pitanje konačno riješi jer će ono biti neminovno istaknuto u predstojećem Mišljenju Evropske komisije u zahtjevu za članstvo u EU”, istakao je Wigemark i dodao:
“Druga tema je bila nastavak reformi, nastavak provođenja socio-ekonomskih reformi. Poznato je da je prethodna četverogodišnja Reformska agenda istekla, u momentu njenog donošenja ona je zadovoljavala određene okolnosti i potrebe, ali ono što je sada pred nama je da se reforma nastavi, bilo da je u pitanju otvaranje većeg broja radnih mjesta, riješavanja prekobrojne radne uprave, samog rada javne uprave i korupcije. Sve su to stvari koje trebaju da krenu odavde iz parlamenta, da parlament bude taj kojki će preuzeti vodstvo u tom procesu na isti način kako je to uradio i prije četiri godine”, poručio je Šef Delegacije EU u BiH.
Wigemark je pozdravio ono što su rekli Izetbegović i Špirić o evropskim integracijama kao zajedničkom cilju svih parlamentarnih stranaka.
“Nadam se da će vlast biti formirana što je prije moguće. To je nešto što je istaknuto tokom posjete članova Predsjedništva BiH Briselu krajem januara. To je bila neka glavna napomena sa naše strane, naravno uz vrlo jasno nepostojanje ikakve namjere s naše strane da se uplićemo u rješavanje ovog pitanja. Ovo je pitanej koje se treba riješavati kroz jedan dijalog i konsultacije između domaćih aktera jednako kao št se to radi i u našim zemljama”, poručio je on.
On se osvrnuo i na odluku Parlamenta FBiH da izda saglasnost za zaduživanje kod kineske državne banke za izgradnju Bloka 7 u Tuzli, što je izazvalo žestoke reakcije evropskih zvaničnika.
“Ja ću naravno prenijeti stavove gospodina Izetbegovića. Napomenut ću samo da bi gospodin Hahn trebao doći u posjetu BiH nekad krajem ovog mjeseca, i vjerujem da će on u direktnom razgovoru htjeti da čuje dosta pojašnjenja o ovim pitanjima. Mislim da se primarno pitanje tiče svakako finansijske konstrukcije,jer ipak govorimo o jednoj od najvećih investicija u historiji ove zemlje, a vidjeli ste da je komesar Hahn u svom obraćanju istakao riječ zabrinutost u smislu nepoštivanja svih procedura državne pomoći”, istakao je Wigemark.
Wigemark je podsjetio na proces koji se odvijao prije dvije godine u parlamentarnoj skupštini gdje je uz podršku EU pokušano da se radi na izradi zakonodavstva koje bi trebalo da riješava pitanja transparentnosti rada medija, strukture vlasništva kako bi se znalo ko su ljudi koji stoje iza medija.
“U ovom trenutku transparentnost ne postoji. Mogu samo još jednom naglasiti potrebu utvrđivanja jednog zakonodavnog okvira kojim se reguliše rad medija koji je u skladu sa pravnom stečevinom EU. To je nešto za što se može iskoristiti proces evropskih integracija. EU nije prisutna samo u BiH, ona je prisutna u Srbiji i ostatku regiona. Ovo je jedan konkretan primjer kako se EU može iskoristiti”, istakao je Wigemark.
Odgovarajući na pitanje kako komentariše činjenicu da i dalje nije formirana vlast na federalnom i državnom nivou, iako je prošlo skoro šest mjeseci od oktobarskih izbora, Wigemark je kazao da ne postoji neki evropski standard koji je za to predviđen.
“Mi u jednoj od naših zemalja članica držimo rekord koji je mnogo duži od ovih 5-6 mjeseci. U mojoj rodnoj Švedskoj upravo u posljednjem izbornom ciklusu trebalo je pet mjeseci da se formira vlast”, rekao je Wigemark.
Podsjetivši da su u prošlom sazivu vlasti na nivou FBiH i BiH formirane tek krajem marta, odnosno početkom aprila, naglasio je kako je mnogo značajniji trenutak u kojem se BiH nalazi.
“A nalazi se na jednom raskrižju – da li će nastaviti dalje na svom evropskom putu ili će ponovo doći u situaciju da se vrti u krug”, poručio je Wigemark.
Istakavši kako su u BiH formirana zakonodavna tijela, naveo je kako je isto tako potrebno formirati i izvršnu vlast koja provodi onaj operativni dio aktivnosti.
“Naravno, vi možete imati vlasti i u tehničkom mandatu, ali one ipak nemaju isti legitimitet za saradnju, a nama je za istinsku saradnju potrebno da imamo pravog partnera sa druge strane. Sada kada bude izašlo mišljenje Komisije, kome uopšte da se to mišljenje preda ako nema novog saziva Vijeća ministara”, dodao je Wigemark.