No isto tako mogli ste primijetiti da, kako je vaše putovanje teklo dalje prema gradu, spomenute korice gotovo nije na nekim mjestima niti bilo, odnosno da je nad određenim područjima bila povučena samo crta razgraničenja.
Ta korica je nešto što smo mi meteorolozi nazvali tzv. „industrijskim ili anticiklonalnim snijegom“.
Zašto baš takav naziv?
Razlog anticiklonalnog ili industrijskog snijega već se nameće u oba naziva, no primarni je u ovom prvom. Ukoliko koristite pojam anticiklonalni snijeg, onda se taj „snijeg“ veže za anticiklonu – tj. kada nad našim prostorom vlada ojačan utjecaj polja povišenog atmosferskog pritiska u određenim uslovima objašnjenim u odlomku niže. Naučili ste vjerovatno do sada da anticiklona uzrokuje po pravilu suho, stabilno i sunčano vrijeme. No, to zimi i nije striktno pravilo.
Zimi postoji nešto što mi zovemo temperaturna inverzija, odnosno pojava kada je na planinama toplije nego u nizinama. Stratusna oblačnost, odnosno magla, je čest gost kotlina zimi, a javlja se u uslovima da razlika između tačke rosišta i temperature zraka je manja od 2,8 ºC. Javlja se kada je relativna vlažnost zraka blizu 100 %, a nama je primjetna kada zrak više ne može primiti vlage pa se vodena para kondenzira u lebdeće kapljice vode koje golom oku postaju vidljive. Ovih dana nad našim prostorom vlada južno strujanje s kojim u visinski sloj atmosfere pritječe topao zrak. Međutim, u prizemlju ovih dana je mirno, jer je tu polje snažne anticiklone bez veće razlike u pritiscima s kojom nema vjetra. Nakon prvog prodora hladnijeg zraka sa sjeverozapada kontinenta, i prizemni sloj je imao priliku nakon izrazito toplije jeseni da se značajnije ohladi, što je u većini gradova uzrokovalo i prvo značajnije i dugotrajnije zadržavanje stratusnog/maglenog sloja. Sad dolazimo do onog dijela kada fizikalne osobine zračnih masa preuzimaju glavnu riječ. Fizika kaže da se topliji, lakši zrak podiže uvis, a hladni, gušći zrak spušta naniže, u ovom slučaju u kotlinu. Konstantan pritjecaj toplog zraka po visini gura se od onaj hladniji koji se spušta u kotlinu, uzrokujući da se stvara tzv. kapa ili poklopac ispod kojeg strujanje zraka je neznatno. Veća temperaturna razlika između prizemlja i visine uzrokuje podizanje inverzivnog sloja.
Smog vjerovatno i ptice na grani više znaju kako nastaje, no repetitio est mater studiorum. Nastao je od engleskih riječi smoke, što znači dim, i fog, što znači magla. Riječ se uprostila i udomaćila u riječ smog. Nepoželjni gost svake kotline u bilo koje godišnje doba. No, o smogu najčešće pričamo u zimu kada vlastitim očima svjedočimo nerijetko katastrofalnom stanju. Zagorčava život naročito plućnim i kardiovaskularnim bolesnicima, dodatno pogoršavajući zdravstveno stanje. Ruku na srce, uništava zdravlje i nama zdravijima. Samo o tome niko ne brine jer sve radimo po principu ad hoc. Dođe zimi anticiklonom i prođe vjetrom i padavinama koje protutnjaju ili frontalnim poremećajem preko naših krajeva ili ciklonom u neposrednoj blizini. Sami smo krivi kad se samo oslanjamo na prirodu.
Magla, s druge strane, je čista vodena para, no ono što nama stvara zagađen zrak vrlo jednostavno jesu ložišta na čvrsta goriva, saobraćaj te visoki objekti koji umanjuju strujanje zraka u gradu, kao i kotlinski razmještaj grada. U zrak se oslobađaju velike količine aerosoli (prašina, dim, čađ, amonijačni spojevi) koji se udružuju sa maglom. Niski sloj stratusne oblačnosti uzrokuje pojavu izmaglice, a to je nešto što se desilo jutros. Sada dolazimo na priču o tzv. anticiklonalnom/industrijskom snijegu.
Anticiklonalni/industrijski snijeg nije zapravo pravi snijeg, već je umjetna pojava kako to nije čisti snijeg, već su to kristalići aerosoli.Ne javlja se posvuda, s obzirom da zavisi prije svega od količine polutanata nad određenim prostorom koje stvaraju kondenzacijske jezgre. Uz izraženu temperaturnu inverziju nastalu kao posljedica podizanja fizički lakšeg, toplijeg zraka prema višim nadmorskim visinama, fizikalno teži, gušći i hladniji zrak se spuštao u kotlinu. Sloj stratusne oblačnosti je poguran vrlo nisko u kotlinu (i ispod 200 m), a zbog izuzetno zagađenog zraka u gradu Sarajevu, čestice dima i prašine poslužile su kao jezgre za kondenzaciju iz kojih je na tački rosišta podjednake temperature kao zrak padalo vrlo sitno inje, odnosno snježna izmaglica. Ta pojava se najviše javljala na području Ilidže, Stupa i sve do Mojmila gdje je zagađenje obično i najveće u našem gradu, stoga ne čudi da se tamo uhvatila i tanka snježna korica.
Inverzija će se poništiti u dva slučaja.
- Ukoliko u naše krajeve po visini prostruji hladniji zrak
- Ukoliko u naše krajeve probije dovoljno snažan vjetar, obično jugo, u prizemlje.
A hoće li se zagađenje zadržati i narednih dana? Stvari idu u boljem smjeru, no te detalje donosimo večeras odmah iza Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem.