Američki državni sekretar Antony Blinken prisustvovao je sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u sjedištu Brisela, izražavajući tom prilikom nedvosmislenu podršku Sjedinjenih Američkih Država svim zemljama članicama Alijanse. Američki državni sekretar, osim govora o stanju u Ukrajini, dotakao se i zapadnog Balkana, javlja FACE-ova reporterka.
Dok mnogi strahuju od izbijanja ratnog konflikta na prostoru zapadnog Balkana, američki državni sekretar poručuje i obećava: „NATO stoji uz vas!“
Na Balkanu masovni strah od rata! Blinken: „Ne treba nam povratak u konflikt“
Blinken je tokom svog govora u sjedištu NATO-a pružio izričitu podršku Balkanu, pritom potcrtavajući da se ne smije dogoditi „povratak u konflikt“. Američki državni sekretar kazao je i da je NATO u ulozi „čuvara sigurnosti“ na zapadnom Balkanu.
„NATO ima ključnu ulogu u pružanju pomoći zemljama u regionu kad je riječ o ostvarivanju napretka na putu u članstvo EU, kao i čuvanju pogranične evropske stabilnosti! NATO podržava sigurnost na zapadnom Balkanu i nastavit će to raditi u budućem periodu“, kazao je Blinken.
Mnogi politički analitičari navode da na prostoru zapadnog Balkana postoje dvije „žarišne tačke“ – Kosovo i Bosna i Hercegovina. Susjedne pretenzije na ove države, čini se, ne jenjavaju. Nedavni incidenti na Kosovu bili su razlog dodatnog angažovanja NATO-a pri KFOR-u. Dok se Kosovo osigurava – Bosna i Hercegovina oslanja se na EUFOR i misiju „Althea“ – potvrđuje američki državni sekretar.
Blinken je potvrdio da su nedavni incidenti na Kosovu razlog slanja trupa KFOR-u, a u kontekstu Bosne i Hercegovine ponovio je da se „produbljuje saradnja sa EUFOR-ovim snagama u BiH“.
„Alijansa je odlučno odgovorila na aktere koji su pokušali da destabiliziraju situaciju na Kosovu ranije ove godine tako što je poslala dodatne trupe KFOR-u. Produbljujemo našu saradnju sa EUFOR-ovim snagama u BiH. Ovo su bile ključne teme u protekla dva dana“, rekao je Blinken.
Nedvosmislena podrška Ukrajini
Rat u Ukrajini ulazi u drugu godinu. Zarad ruske invazije na suverenu državu, procjenjuje se da je živote izgubilo više od devet hiljada ljudi. Još uvijek se ne nazire kraj agresije na ovu državu.
U fokusu samita u sjedištu Brisela bila je, između ostalog, i Ukrajina i aktuelno ratno stanje. Saveznici su se obavezali formirati protuzračnu koaliciju za odbranu; također je odlučeno da se transformira i Sveobuhvatni paket pomoći u višegodišnji program.
Ranije je održan sastanak Vijeća NATO – Ukrajina, odnosno sastanak generalnog sekretara Jensa Stoltenberga i ukrajinskog šefa diplomatije Dymitra Kulebe. Tom je prilikom donesen set zajedničkih zaključaka. Stoltenberg je ranije kazao da Ukrajina mora provesti prioritetne reforme za pristupanje Alijansi, a iste je stavove ponovio i Antony Blinken.
„Osigurali smo oko 77 milijardi dolara pomoći Ukrajini, dok su naši evropski saveznici obezbijedili više od 110 milijardi. Ukrajina zna da posjeduje budućnost kao slobodna demokratska zemlja i njen put ka EU i NATO zavisi od toga kako će provoditi reforme“, kazao je Blinken.
Američki državni sekretar potcrtao je da Sjedinjene Američke države i NATO nastavljaju stajati uz Ukrajinu, te da je “NATO nikad jači, nepokolebljiviji, složniji”.
Nakon ovog samita, Blinken ide u Skoplje, a potom i na Bliski istok. Podsjećamo, SAD traže produžetak primirja između Izraela i “Hamasa”, kako bi se omogućilo više humanitarne pomoći u Gazi i oslobodilo više talaca.