Od svog imenovanja za gradonačelnicu Sarajeva, 8. aprila, Benjamina Karić je u fokusu dešavanja. Kompletna priča o imenovanju gradonačelnika glavnog grada BiH bila je tema o kojoj je brujala cijela država i to zbog skandala s imenovanjem nesuđenog gradonačelnika Bogića Bogićevića.
Iz te političke propasti izronilo je drugo političko osvježenje – Benjamina Karić.
I čim je kročila u Vijećnicu mediji, ali i javnost, pratili su s pažnjom svaki njen korak. I nije se dugo čekalo na prve poteze. Karić je odmah najavila izgradnju spomen-obilježja za žrtve na Kazanima (na koji se čeka godinama), otišla je u Banju Luku na sastanak s kolegom Draškom Stanivukovićem, a svojim blagim i mudrim ponašanjem uspjela je smiriti tenzije nastale nakon propalog imenovanja Bogićevića.
Karić, također, nije dugo čekala ni da pokrene konkretne projekte unutar Grada, ali i je odmah krenula i u mjere štednje.
U otvorenom intervjuu za Raport govori o aktulenim temama, o svim najavljenim, ali i realiziranim projektima. Osvrnula se i na sastanak sa Emmanuelom Macronom.
Prije nekoliko dana otkrili ste spomen-ploču na Kazanima. Koliko je to značajno za Grad Sarajevo i kakva je poruka poslana?
Građani Sarajeva su podizanjem spomen-ploče na Kazanima jasno i glasno rekli ‘ne u naše ime’. Nakon 26 godina imamo spomen-obilježje nevino stradalim žrtvama na Kazanima. Smatram da je to civilizacijski čin, ali izuzetno važan korak koji Sarajevo šalje svim ostalim gradovima u BiH. Ovo je prvi korak koji treba otvoriti prostor da se slično obilježje pronađe u drugim bh. gradovima u kojima su se dešavali strašni zločini, kao što su Višegrad, Prijedor… Dakle, ovo je jedan proces, a u tom procesu trebamo svi biti hrabri. Grad Sarajevo će se uvijek boriti za istinu. Jako sam zahvalna gradskim vijećnicima što su podržali inicijativu podizanja spomen-obilježja na Kazanima.
Tekst na spomen-obilježju je adekvatan
Bio je mnogo različitih prijedloga šta treba pisati na ploči, čak se ni koalicioni partneri unutar Trojke nisu složili. Međutim, kritike dolaze i iz RS. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik jučer je kazao da je ploča otkrivena da bi se “sakrile žrtve”. Kako to komentirate?
Trebamo zanemariti komentare koji skreću pažnju sa istinskih i ispravnih stvari. Za mene je najznačajnije što je podignut spomenik i što su sva imena i prezimena žrtava na spomeniku napisana. Tako da, sve ono što sklanja fokus sa žrtava je pogrešno. Ubice su osuđene i odslužile su svoje kazne. Smatram da je tekst na spomen-obilježju adekvatan.
Naravno, pročitala sam i bila svjedok različitih zahtjeva po pitanju samog teksta, ali i lokacije spomen-obilježja. Žao mi je što porodice žrtava nisu zadovoljne spomen-obilježjem, ali, kao što sam rekla, nadam se da je ovo jedan proces i da sam u tom procesu napravila jedan korak. Porodice žrtava su zahtjevale da spomen-obilježje bude podignuto u gradu. Ja sam, prije svega, smatrala da trebamo obilježiti mjesto stradanje. Nadalje, postojao je zahtjev da se na samoj spomen-ploči navedu imena i prezimena počinioca. Ja sam odmah postavila pitanje da li na spomen-obilježju žrtvama genocida u Srebrenici piše ko su ubice? Ne piše. Na spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva podjednako ne piše ko su ubice. Međutim, da i ne uzimamo u obzir komparaciju, deset žrtava na Kazanima se spominje u presudama, preostalih osam nemamo spomenuto u presudama. Ako ćemo se držati i voditi presudama, onda zaista nije moguće napisati imena počinioca na spomen-obilježju. Potom, postajao je zahtjev da na samom dnu napišemo da broj žrtava nije konačan. To nije istina. U saradnji sa Institutom za nestale osobe mi smo dobili zvaničan dokument da je na lokalitetu Kazani završena ekshumacija. Naveli su da se ekshumacije vršene četiri puta, da je taj proces okončan i da je ekshumirano ukupno 18 žrtava, pri tome 17 identifikovano, a jedna neidentifikovana.
Izjava da broj žrtava nije konačna je izuzetno opasna, prije svega jer nije istinita, a drugo u ovom teškom vremenu kada se vrlo često iskrivljuju historijske činjenice i iskorištavaju u političke ciljeve, to može otvoriti još jedan dodatni prostor.
Kada već govorimo o Miloradu Dodiku, u posljednje vrijeme ponovo vrijeđa i iznosi laži o Sarajevu. Primjera radi, izjavio je da se pola Titove ulice zove po Aliji Izetbegoviću i da su zeleni trotoari. Da li se Grad Sarajevo preko Pravobranilaštva može zaštititi od takvih laži koje nanose veliku štetu Sarajevu? Da li ste Vi spremni tužiti Dodika za iznesene lažu na račun Grada Sarajeva.
Niko ne može nanijeti štetu našem slavnom, multikulturalnom, olimpijskom Sarajevu. Sarajevo je za mene svetinja. Sarajevo je svetinja za sve građane ovog grada i sve građane BiH. Ne smijemo dozvoliti da nam ovakve izjave skreću pažnju sa važnih problema, sa napretka i sa budućnosti.
Do kraja godine ćemo početi sa radom
A da li ste ga spremni tužiti?
To su pravna pitanja. Ja sam uvijek spremna poduzeti sve one korake koji su važni kako bi zaštitili integritet našeg grada.
Najavili ste brojne projekte u Sarajevu, neki od njih su i realizirani. Među najavljenim projektima je i restauracija Gospođicine kuće. Kada možemo očekivati početak radova?
Šetnjom pored naše rijeke Miljacke i pored Grčke ambasade vidimo jednu prekrasnu zgradu koja je vrlo oronula i vrlo lošem stanju, a pri tome predstavlja kulturno-historijski spomenik. Radi se o Gospođicinoj kući, zdanju koje je vrlo važno zbog specifične tehnike urezivanja u malter. Dakle, ilustracije koje se nalaze na samoj fasadi Gospođicine kuće nastale su specifičnom tehnikom koja je jedinstvena u našem gradu. Stoga je moja odluka bila da predstavim Gradskom vijeću ovaj prijedlog i da upravo Gospođicinu kuću uzmemo kao projekt restauracije fasade. Gradsko vijeće je prihvatilo prijedlog. Tako da je završeno snimanje terena, završena je izrada idejnog projekta restauracije kolorističke obrade fasade Gospođicine kuće. Nadamo se da ćemo do kraja godine početi sa radom.
Raspisali ste javni poziv za izradu spomenika Kralju Tvrtku. Koštat će 250.000 KM. Mislite li da je to mnogo novca?
Prije svega, smatram da je srednjovjekovna historija veoma važna i nedovoljno pažnje posvećujemo srednjovjekovnoj historiji Bosne. U srednjem vijeku se nalaze temelji naše državnosti. Srednjovjekovna bosanska država je bila moćna srednjovjekovna država u rangu ostalih velikih evropskih država. Bili smo sila sa moćnim vladarima, ekonomijom. Na to trebamo biti ponosni. Zato smatram da građani zaslužuju spomenik kralju Tvrtku.
Kada razmišljam o Tvrtku, ja ga vidim na konju, onako veličanstvenog, na odličnoj lokacije iza zgrade Predsjedništva BiH, koja na neki način predstavlja centar. Željela bih da svaki put kada građani prođu pored spomenika da osjete ponos i prkos.
Kada govorimo o finansijama, mi smo predvidjeli nagrade u iznosu od 20 hiljada KM. Prvoplasirani bi osvojio 10 hiljada KM, druga nagrada je 6.000 KM i trećeplasirano idejno rješenje 4 hiljade KM. U budžetu smo predvidjeli do 250 hiljada KM. Kada smo radili ispitivanje kakve su cijene istih ili sličnih spomenika u drugim gradovima ili inostranstvu, zaista sam onda vidjela da za takav projekt nije visoka cijena.
Više pročitajte na linku OVDJE