Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, uputio je pismo Ujedinjenim nacijama u kojem je izrazio zabrinutost zbog saslušanja najmanje 28 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra “Srebrenica – Potočari” nakon objave izvještaja o negiranju genocida.
Konaković u pismu navodi da su osobe, po zahtjevu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, pozvane na ispitivanje pred policijskim organima RS-a, u okviru preliminarnih provjera poslovanja Memorijalnog centra za 2022. godinu i navoda o mogućoj utaji poreza i doprinosa.
“Najmanje 28 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra pozvano je na ispitivanje od policijskih organa RS-a, postupajući po zahtjevu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Pogođene osobe nisu samo zaposlenici jedne javne ustanove. Među njima su preživjeli genocida u Srebrenici, povratnici i svjedoci, kao i osobe čiji su članovi uže i šire porodice ubijeni u genocidu. Oni pripadaju zajednici koja i dalje živi s posljedicama zločina počinjenih u julu 1995. godine te s kontinuiranim negiranjem, iskrivljavanjem i relativiziranjem činjenica utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova”, naveo je Konaković u pismu.
Kako je naveo Konaković, iz Tužilaštva je saopćeno da nije donesena formalna naredba o provođenju istrage te da se navedene osobe ispituju u svojstvu svjedoka.
“Želim biti potpuno jasan da nijedna javna ustanova ne bi trebala biti izuzeta od zakonitog, nezavisnog i nepristrasnog nadzora. U konkretnom slučaju, obim, način i tajming preduzetih radnji izazivaju ozbiljnu i opravdanu zabrinutost. Pozivi su upućeni neposredno nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida Memorijalnog centra, 30. jula 2026. godine. U Izvještaju je dokumentovano 149 slučajeva negiranja genocida, iskrivljavanja utvrđenih činjenica i veličanja osoba osuđenih za genocid i druge međunarodne zločine u posljednjem izvještajnom periodu, u poređenju s 99 slučajeva zabilježenih u prethodnom periodu. To predstavlja povećanje od više od 50 posto”, napisao je Konaković.
Prema njegovim riječima, ovakvo postupanje riskira formiranje percepcije prema kojoj negiranje genocida neće biti sankcionisano ili kažnjeno.
“Bez obzira na formalno navedenu svrhu postupka, njihov kumulativni efekt može zastrašiti preživjele, svjedoke, istraživače, edukatore i branitelje ljudskih prava te ih odvratiti od nastavka rada koji je nezamjenjiv za očuvanje istine, dostojanstva žrtava, pomirenje i sprečavanje budućih zločina”, dodao je Konaković.
On je dodao da je Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282 o Međunarodnom danu razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine direktno relevantna u tom pogledu.
“Rezolucija naglašava da je učešće žrtava, preživjelih i članova njihovih porodica ključno za proces pomirenja i za težnju ka održivom miru, pravdi i istini. Ona bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice te spriječe njihovo negiranje i iskrivljavanje. Principi sadržani u Rezoluciji ne mogu se odvojiti od zaštite ljudi i institucija koji čuvaju te činjenice, prikupljaju svjedočanstva preživjelih, educiraju javnost i štite sjećanje i dostojanstvo žrtava”, zaključio je Konaković.