Inicijativa će se naći pred poslanicima Predstavničkog doma PSBiH na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak, a njom se obavezuje Savjet ministara BiH da najkasnije u roku od 60 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona BiH.
Potpisnici
Potpisnici inicijative su poslanici Aida Baručija, Saša Magazinović, Edita Đapo, Dženan Đonlagić, Jasmin Emrić, Mirjana Marinković-Lepić i Šemsudin Mehmedović. Inicijativu je prethodno razmatrala i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH, koja je dala zeleno svjetlo.
“Značajan porast broja napada na novinare u BiH u periodu od 2012. do 2022. godine poziva na razmatranje usvajanja izmjene zakona koji će kvalifikovati napad na novinare kao posebno krivično djelo. Kao osobe koje obavljaju funkciju promovisanja slobode govora i osnovnih demokratskih načela slobodne debate i informisanja javnosti, novinari trebaju biti zaštićeni od fizičkog nasilja”, ističe se u inicijativi.
Dodaje se da je nedopustiv bilo kakav vid zastrašivanja ili ugrožavanja bezbjednosti onih koji izvještavaju javnost o događajima i pojavama u društvu, pogotovo nasilničko ponašanje prema novinarima i prijetnje njihovim porodicama.
Poslanici u inicijativi podsjećaju da linija za pomoć novinarima u BiH u zadnjih nekoliko godina bilježi porast prijetnji i napada na novinare, a posebno su u porastu prijetnje u onlajn prostoru.
Pokušaj ubistva
Ističe se da je u posljednje tri godine ta linija registrovala više od 143 krivična djela počinjena prema novinarima, među kojima su jedan pokušaj ubistva, prijetnje smrću, fizički napadi i kršenja prava kojima se ugrožava njihova bezbjednost.
“Novinari trenutno nisu u mogućnosti da podnesu adekvatnu krivičnu prijavu, koja će biti u skladu s vrstom napada izvršenog na novinare. Kao takav, napad na novinare s ciljem fizičke povrede ili prijetnje ne može biti prijavljen, jer nema zakona koji definiše radnje napada na novinare kao zasebno krivično djelo. Ovaj nedostatak zakona rezultuje u obeshrabrujuće malim brojevima krivičnih prijava nasilja nad novinarima”, navodi se u inicijativi.
Dodaje se da je samo u prvoj polovini 2021. godine registrovano više od 30 napada i drugih vidova kršenja prava novinara u BiH. Prema podacima Udruženja BH novinari, u 2020. godini zabilježeno je 69 kršenja novinarskih prava, a godinu ranije 56. Tek mali procenat, 30 odsto prijavljenih slučajeva napada na novinare u BiH je procesuiran.
“Neefikasno djelovanje nadležnih organa, koja se vežu za napad na novinare, šalje obeshrabrujuću poruku javnosti da osobe koje obavljaju funkciju posrednika između političkog i društvenog života, a u interesu javnosti, nisu zaštićene od strane države”, navodi se u inicijativi o kojoj će u ponedjeljak raspravljati poslanici.
Preporuka
Inicijatori navedene inicijative navode da ovim žele da podstaknu i jačanje samoregulatornih mehanizama i javne odgovornosti novinara i medijskih radnika, kao i promovisanje vrijednosti profesionalnog i etičkog novinarstva kao osnovu produkcije i uređivanja medijskog sadržaja .
“Prepoznajući važnost zaštite i bezbjednosti novinara, ističemo važnost definisanja statusa novinara, s obzirom na mnoštvo informatičkih mogućnosti kojima se zloupotrebljava ova profesija i ugrožava njen kredibilitet”, navodi se na kraju inicijative.
Ukoliko se usvoji navedena inicijativa, time će se ispuniti i preporuka Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH iz Specijalnog izvještaja o položaju i slučajevima prijetnji novinarima iz 2017. godine.
BiH nisko rangirana
Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2022. godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina se nalazi na 67. mjestu i pala je za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. U izvještaju RSF za BiH posebno se ističe politički uticaj na medije, odnosno nastavak „manipulacije medijima u političke svrhe, posebno u javnim emiterima, ali i u onima u privatnom vlasništvu“.
I u Izvještaju Evropske komisije za 2021. naglašena je ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima u BiH.