Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) i Koalicija „Pod lupom“ zatražili su od Centralne izborne komisije BiH (CIK) da javnosti omogući uvid u kompletnu dokumentaciju o reviziji izbornih tehnologija, kao i podatke prikupljene tokom izbornog procesa.
Povod za novi zahtjev je obraćanje CIK-a od 14. novembra, u kojem je, prema navodima ovih organizacija, potvrđeno da Komisija ne raspolaže svim podacima prikupljenim putem izbornih tehnologija te da nije bilo dovoljno vremena za provođenje svih potrebnih testiranja i prilagođavanja opreme.
Uprkos tome, izborni rezultati su potvrđeni kako bi se ispoštovali zakonski rokovi. Iz CIK-a je također navedeno da se izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH još priprema, dok se podaci od izvođača, izbornih komisija i drugih organizacionih jedinica i dalje prikupljaju.
TI BiH i Koalicija „Pod lupom“ smatraju da javnost mora dobiti odgovore na pitanje koje informacije još nedostaju i jesu li svi relevantni podaci bili dostupni prilikom utvrđivanja eventualnih nepravilnosti i potvrđivanja izbornih rezultata.
Dvije organizacije uputile su CIK-u zahtjev za pristup ugovoru i kompletnom izvještaju o nezavisnoj verifikaciji, validaciji i reviziji izbornih tehnologija, koju je obavila američka kompanija „PRO V&V Inc.“.
Ugovor je zaključen 18. septembra 2026. godine, a njegova vrijednost iznosi 661.050 KM s uračunatim PDV-om.
Prema informacijama koje je CIK iznio u svom obraćanju, od kompanije koja je obavljala reviziju zatražena je i dopuna prvog nacrta izvještaja.
TI BiH i Koalicija „Pod lupom“ insistiraju na tome da javnosti bude dostupan kompletan dokument, uključujući metodologiju, rezultate provjera, preporuke i eventualne dopune. Smatraju da je to jedini način da se utvrdi šta je zaista kontrolisano, koji su nedostaci evidentirani i jesu li mogli utjecati na izborni proces.
CIK odbio dostaviti dio podataka
Organizacije podsjećaju da je CIK ranije odbio dostaviti podatke prikupljene putem izbornih tehnologija, koji bi mogli pomoći u otkrivanju eventualnih nepravilnosti.
Iako Komisija tvrdi da ne raspolaže svim informacijama u traženom obliku, iz TI BiH i Koalicije „Pod lupom“ navode da to ne može biti razlog za uskraćivanje većine podataka koji su već zabilježeni.
Kako ističu, i jedna članica CIK-a je tokom sjednice na kojoj se razmatrao zahtjev potvrdila da Komisija posjeduje većinu traženih informacija te da priprema izvještaja za Parlamentarnu skupštinu BiH ne može biti zakonski razlog za uskraćivanje pristupa tim podacima.
Među informacijama koje organizacije traže nalaze se podaci o izlaznosti birača po biračkim mjestima, broju birača koji nisu mogli biti identifikovani otiskom prsta, biračkim mjestima na kojima izborna tehnologija nije mogla biti korištena, kao i lokacijama na kojima su zabilježena odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja glasova.
Više od 500 biračkih mjesta s indikatorima mogućih nepravilnosti
Zahtjevi za objavljivanje podataka dodatno su dobili na značaju nakon ranijih analiza koje su provele ove organizacije.
Prema podacima Koalicije „Pod lupom“, na reprezentativnom uzorku posmatranih biračkih mjesta broj glasačkih listića za Predsjedništvo BiH poklapao se s brojem birača evidentiranih putem biometrijskih uređaja u svega 55,8 posto slučajeva.
S druge strane, analiza TI BiH identificirala je više od 500 biračkih mjesta na kojima su zabilježeni indikatori mogućih nepravilnosti. Među njima su izlaznost veća od 80 posto, više od petnaest posto nevažećih listića ili situacije u kojima je jedan kandidat osvojio više od 80 posto glasova.
Zabilježen je i neuobičajen rast izlaznosti između 17.00 i 19.00 sati u brojnim lokalnim zajednicama.
Iz ovih organizacija naglašavaju da navedeni pokazatelji sami po sebi ne predstavljaju dokaz izborne manipulacije, ali smatraju da zahtijevaju ozbiljnu i nezavisnu provjeru, za koju su neophodni potpuni podaci CIK-a.
Kritike na račun odnosa CIK-a prema civilnom društvu
TI BiH i Koalicija „Pod lupom“ problematizirali su i način na koji je CIK reagovao na njihove zahtjeve, tvrdeći da je umjesto dostavljanja traženih informacija došlo do pokušaja diskreditacije organizacija civilnog društva.
Podsjećaju da su upravo ove organizacije od početka zagovarale uvođenje izbornih tehnologija u BiH, čak i u periodu kada se tom procesu protivio dio političkih i institucionalnih aktera.
Smatraju da institucije na pitanja od javnog interesa trebaju odgovarati činjenicama i dokumentima, a ne ličnim kritikama i osporavanjem rada organizacija koje traže pristup informacijama.
Na kraju su pozvali CIK da bez odlaganja omogući pristup traženoj dokumentaciji i podacima, u skladu sa zakonskim obavezama.
Poručuju da odgovornost Komisije ne završava potvrđivanjem izbornih rezultata, već podrazumijeva i obavezu da javnosti pruži odgovore o pouzdanosti podataka na osnovu kojih su rezultati utvrđeni.
„Povjerenje u izborni proces ne gradi se uskraćivanjem informacija i diskvalifikacijom kritičara, već transparentnošću i institucionalnom odgovornošću“, poručili su iz TI BiH i Koalicije „Pod lupom“.