Evropska komisija će u svom izvješću još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da “hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava”, posebice da uskladi svoj ustav s presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić – Finci”.
“Funkcioniranje demokratskih institucija podrivano je stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka od strane entiteta RS, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda”, kaže se u Nacrtu izvješća.
“Ni BiH nije usklađena s politikom EU”
Kao i Srbija, ni Bosna i Hercegovina nije usklađena s viznom politikom EU. Komisija poziva BiH da okonča bezvizni režim s Azerbejdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonskim bezviznim režimom sa Saudijskom Arabijom. BiH je u januaru ove godine ukinula bezvizni režim s Omanom i u rujnu s Bahrainom.
Dok se posve ne uskladi s viznom politikom EU, Komisija poziva BiH da primjenjuje dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanje u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, primjerice sa zrakoplovnim prijevoznicima, koje dovezu ljude kao turiste, a onda se u BiH pretvore u migrante.
Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak; postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njene agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da provedba restriktivnih mjera “ostaje izazov zbog političkih opstrukcija.”
Odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom općenito su dobri, iako na njih utječu neriješena bilateralna pitanja. Postoje otvorena pitanja koja se tiču granica na kopnu i moru. Na provedbu Sporazuma o sukcesiji iz 2001. utjecala su pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Bosna i Hercegovina i dalje se protivi i planu Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice.
“Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće”
Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće; novinari su izloženi političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama. Državni javni servis Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) u ozbiljnoj je opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog financiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima.
Parlament Federacije BiH od 2013. godine nije imenovao direktora niti popunio upražnjena mjesta u upravnom odboru javne televizije FTV. Javni servis u RS (RTRS) širi ruske dezinformacije; i dalje se prenosi signal kanala Russia Today unatoč tome što se zemlja pridružila sankcijama EU koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u Nacrtu izvješća.
Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije
Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije; zadržala je odnose na visokoj razini s tom zemljom te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njenom strateškom smjeru, kaže se u Nacrtu izvješća Evropske komisije o napretku te zemlje prema članstvu u Evropskoj uniji.
“Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Ruske Federacije, kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose na visokoj razini s Ruskom Federacijom i intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanje strateškog smjera Srbije”, piše u Nacrtu izvješća za Srbiju u koji je Hina imala uvid.
Komisija će sutra objaviti paket o proširenju čiji su ključni dio izvješća s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU. Izvješće o napretku se objavljuje jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja na njihovom putu prema EU-u.
“Od Srbije se očekuje da se usklađuje s politikama EU-a”
Osim u pogledu Rusije, Srbija također nije prihvatila niz drugih izjava visokog predstavnika uime EU i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezueli. Osim toga letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.
“Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama prema trećim zemalja s politikama i stajalištima EU, uključujući i restriktivne mjere”, dodaje se u Nacrtu izvješća.
Također se kaže da je Srbija nastavila sarađivati s EU u naporima za sprečavanje izbjegavanja sankcija i pružati finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.
Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina. Kaže se da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.
“Srbija tek treba pokazati predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina”
“Srbija bi trebala poduzeti korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od preko 1700 predistražnih slučajeva, što i dalje izaziva veliku zabrinutost”, kaže se u tekstu.
Srbija je nastavila saradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, koji je zamijenio Haški sud. Po pitanju ratnih zločina nastavljena je saradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je u saradnji s Hrvatskom i Kosovom zabilježen mali napredak.
“Srbija tek treba pokazati istinsku predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija i dalje bez reperkusija pružaju podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negiraju ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici”, kaže se u Nacrtu izvješća.
“Neriješena sudbina nestalih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti”
U tekstu se također navodi veliki broj nestalih osoba.
“Neriješena sudbina osoba nestalih tokom sukoba devedesetih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti na zapadnom Balkanu. Unatoč stalnom napretku u identifikaciji, 7608 osoba i dalje se vodi kao nestalo”, kaže se u tekstu.
Dodaje se da su potrebni daljnji napori na regionalnoj razini putem skupine za nestale osobe osnovane 2018. u okviru Berlinskog procesa za jačanje saradnje, kao i na bilateralnoj razini.
Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom, iako EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa šesnaest zemalja čiji građani trebaju vize za ulazak u EU.
Usklađivanje s viznom politikom za EU je vrlo važno kako bi se smanjio pritisak nelegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze kao turisti u Srbiju i nakon toga pokušavaju nelegalno ući u EU i tražiti azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale neovisnost Kosova.
“Odnosi s BiH su dobri i općenito stabilni”
Što se tiče bilateralnih odnosa, Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s ostalim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU. Njeni odnosi su Hrvatskom “i dalje su obilježeni ad hoc antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima”.
Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su dobri i općenito stabilni iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, kaže se u Nacrtu izvješća. Kaže se i da visoki srbijanski dužnosnici sudjeluju u nelegalnom Danu RS, 9. januara.