Kako su promotori i izdavači ovog djela danas kazali vrijednost ovog djela ogleda se u potrebi definiranja brojnih stvari koje se tiču islama uopće, imajući u vidu činjenicu da su današnji mediji preplavljeni izvještajima o islamofobiji, antiislamu i terorizmu.
Istaknuto je da Evropa na prijelazu iz modernog u postmoderno mora redefinirati kolektivni identitet, a to će biti nemoguće učiniti bez uključivanja islama i islamskih zajednica.
Zbog toga je, tvrde, važno u takvom okrilju govoriti o stvarnim vrijednostima islama i historijskim aspektima potkrijepljenim činjenicama posebno imajući u vidu da su muslimani danas najfrekventniji narod raspršen diljem planete.
Autor Hafizović razloge za takvu raspršenost pronalazi u potrazi za poslom i boljim standardima života, ali i zbog krvavih i brutalnih ratova u aktuelnom muslimanskom zemljovidu.
Kako je i sam kazao islam je danas u fokusu po različitim osnovama po lijepom i ružnom, ali smatra da ružne stvari ne treba adresirati islamu jer je posrijedi tradicija čiji svi temeljni, krunski, sržni, religijski, kulturni i civilizacijski kodovi spadaju u vrh svjetske prosvijećenosti.
– Zaštitni znak te religijske tradicije je ono što je svjetlo, pero, tinta i knjiga kao amblem. Sve loše zbog čega se islam proziva u medijskom, političkom i geopolitičkom prostoru nije u kontekstu s tom religijom – ističe autor.
Ocijenio je da islam igra veliku ulogu u kreiranju evropskog identiteta, ali to Evropa, kaže Hafizović, ne zna ili neće da zna, a nažalost ni muslimani koji su zaboravili svoj kulturni identitet te bi bilo dobro kada bi muslimani, prije svih, vratili vlastito pamćenje o vlastitom identitetu.
Stoga bi muslimani prije svega trebali da se obrazuju te nauče abecedno temeljne vrijednosti islama, stava je Hafizović.
Podsjetio je da prvi put kada su muslimani izlazili u svijet to bilo s najboljim mogućim vrijednostima koje su označavale religijski, naučni i kulturni vrh svijeta, a danas kao očajnici idu u svijet bez duhovne raskoši koju su imali.
Jedan od promotora knjige Ismet Bušatlić istaknuo je da knjiga donosi odgovore na brojna pitanja koja se postavljaju u odnosu između islamskog svijeta i Evrope, a autor britkim jezikom odgovara na ta važna pitanja.
Literatura na koju autor oslanja svoje kazivanje, dodao je Bušatlić, i brojna imena na koja se poziva, svojim autoritetom svjedoče da je svaka od priča duboko utemeljena u svjetskoj, duhovnoj i intelektualnoj realnosti.
– Očekivati je bilo više glasova o ovoj temi, a kod nas je ovo prvijenac ove vrste i ovog obima, u čemu je i najveća vrijednost ovog štiva – napomenuo je Bušatlić.
Prema zvaničnim podacima u svijetu živi 1,5 milijardi muslimana, ali kako je istaknuto danas oni su nevidljivi i rijetko se može vidjeti da su građani svijeta jer u sebi ne emitiraju krunske vrijednosti po kojima su muslimani nekad bili poznati kao kozmopolitska civilizacija.
Vrijednosti koje su muslimani na evropskom tlu ostavili dovoljno i glasovito govore o tome kakva je to civilizacija bila, bilo je to jedino svjetlo koje je svjetlilo u Evropi, kazano je danas, a sve ostalo bio je najdublji barbarski mrak.