Postaje jasno da se srebrenički genocid, počinjen u julu 1995., prepoznaje planetarno – čak i na društvenim mrežama…
Od holokausta do Srebrenice – ranjenog grada…
FACE je prošle sedmice na svom YouTube kanalu objavio prilog o genocidu u Srebrenici pod nazivom „Srebrenički genocid dobiva svjetski pomen: Ovako će izgledati obilježavanje dana sjećanja u UN-u“. Ispod objavljenog videa, koji je pregledan više od trideset hiljada puta, pojavio se tzv. Context sa „Enciklopedije Britannica“, a koji govori o holokaustu nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu.
Podsjećamo, holokaust nad evropskim Jevrejima naziv je za sistemski progon, ubijanje i genocid nad ovim narodom, a koji je počinio Velikonjemački Reich sa svojim saradnicima. Tada je živote izgubilo više od šest miliona Jevreja.
YouTube algoritam na ovaj način gledaocima pobliže opisuje sadržaj, svrhovitost i značaj određenog videa.
Podsjećamo, „Enciklopedija Britannica“ najpoznatija je online enciklopedija koja sadrži ogromnu količinu istraženih informacija, te veliku pažnju posvećuje i provjeravanju činjenica.
Time postaje jasno da se čak i online – prije zvaničnog izglasavanja srebreničke rezolucije pred Generalnom skupštinom UN-a – dešava izjednačavanje najtežih zločina genocida u historiji ljudskog čovječanstva…
Katarza izostaje i nakon skoro tri decenije
Od srebreničkog genocida prošle su skoro tri decenije – čak ni nakon toliko godina, pojedinci ne priznaju počinjenje genocida nad više od osam hiljada bošnjačkih žrtava u julu 1995. godine iako su donesene pravosnažne presude protiv zločinaca pred Međunarodnim sudom u Haagu.
Rasprava o rezoluciji o genocidu u Srebrenici odvit će se pred Generalnom skupštinom UN-a 2. maja. Tada će se govoriti o Nacrtu rezolucije kao o Međunarodnom danu refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
Inicijatori ove rezolucije su Njemačka i Ruanda – dvije države koje su doživjele neposredno iskustvo genocida. Njemačka, čije su nacističke vlasti bezočno učestvovale u sistemskom ubijanju, progonu i mučenju Jevreja, čak i nakon osam decenija pokušava doživjeti katarzu, odnosno iskupiti se za svoja zlodjela.
Šta je o srebreničkoj rezoluciji pred UN-om govorila Nevenka Nena Tromp – pogledajte u videoprilogu ispod.
Postoji još sedamnaest koautora ove srebreničke rezolucije, a to su: SAD, Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Italija, Irska, Lihtenštajn, Bosna i Hercegovina, Nizozemska, Finska…
Što se tiče zemalja regije, crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da je na Crnogorskoj vladi odluka o tome hoće li biti još jedna zemlja sponzor rezolucije Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici. VIŠE O TOME OVDJE.
Srebrenica – prvi genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata
U julu 1995. godine ubijeno je više od osam hiljada žrtava, a za nekim tijelima još uvijek se traga… Pred Međunarodnim sudom u Haagu vođeni su krivični postupci protiv dvadesetorice okrivljenih.
Prvi optuženi za genocid u Evropi nakon nacističkih zlodjela bio je Radoslav Krstić – bivši general Vojske RS-a. Prva optužba za genocid u jednoj evropskoj državi nakon Drugog svjetskog rata tako je stigla još 2004. godine.
Oni koji su optuženi na doživotne kazne zatvora su i Ratko Mladić – bivši komandant Vojske RS, i Radovan Karadžić – bivši predsjednik RS-a.
Rezolucija o srebreničkom genocidu – civilizacijski akt koji stiže skoro trideset godina kasnije
Rezolucija o srebreničkom genocidu donosi svjetski pomen na nevino stradanje bošnjačkih žrtava u jednom malom gradu na istoku Bosne i Hercegovine. 11. jula će biti proglašen međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici i time će se osuditi svako poricanje genocida.
Osuda glorifikacije zločinaca također je dijelom ove rezolucije, te će se ukazati na značaj pronalaska preostalih žrtava i važnost njihovog dostojnog sahranjivanja…
Režimsko politiziranje srebreničkog genocida
Nakon najave o donošenju srebreničke rezolucije o genocidu, reakcije se i dalje nižu. One najgore dolaze iz bh. entiteta RS u kojem je protekle sedmice bio organiziran i politički miting SNSD-a – „Srpska te zove“, a sa kojeg su poslane sramne i opasne poruke.
Predsjednik RS, Milorad Dodik, otvoreno je najavio otcjepljenje od Bosne i Hercegovine ukoliko Generalna skupština UN-a izglasa ovu rezoluciju. Dodik ima podršku i od srbijanskih vlasti, koje su prisustvovale istoimenom skupu, a koje su jasno pokazale predanost politici podjela koju sprovodi Milorad Dodik sa svojim istomišljenicima.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, kazao je da će „srebrenička rezolucija otvoriti Pandorinu kutiju“, te se zapitao „zašto se o srebreničkoj rezoluciji ne glasa pred Savjetom bezbjednosti UN-a“.
Ovakva politizacija srebreničkog genocida uvrijedila je mnoge žrtve koje su preživjele torturu u Srebrenici 1995. godine. Posljednjim istupima postalo je jasno da se ovakvi pritisci srbijanskog i entitetskog režima odnose na pravo veta koji postoji u Savjetu bezbjednosti UN-a. Tačnije, insistiranje da se o srebreničkoj rezoluciji glasa pred Savjetom bezbjednosti izvjesno je da bi se desio veto od strane Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, Venezule ili Nikaragve. Podsjećamo: da bi se nešto izglasalo pred Savjetom bezbjednosti – mora postojati dvotrećinska većina.