Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je da je na Crnogorskoj vladi odluka o tome hoće li sponzorirati rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici.
Milatović je na Cetinju, nakon susreta sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar, rekao da Crna Gora o genocidu u Srebrenici ima jasno stajalište.
“Je li Vlada promijenila mišljenje u odnosu na državno stajalište; to je pitanje za Vladu”, rekao je Milatović.
Crna Gora usvojila rezoluciju, najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici
Crnogorski parlament je 2021. usvojio Rezoluciju o Srebrenici, kojom se, između ostalog, “najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici” te zabranjuje “javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici”, a 11. jula proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
Prošle sedmice 75 crnogorskih nevladinih udruženja i 65 pojedinaca predali su inicijativu Vladi da Crna Gora sponzorira rezoluciju UN-a o sjećanju na genocid u Srebrenici, no Vlada premijera Milojka Spajića još se nije izjasnila o toj inicijativi.
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar rekla je da pitanje Srebrenice nije lako, ali da svi znaju da postoje sudske odluke koje su genocid označile kao genocid te da tu nema nikakve rasprave i ne smije je biti.
“Slovenija je odlučila kosponzorirati rezoluciju jer se radi o tome kakvu poruku prenosimo generacijama koje dolaze iza nas. To je teška stvar, ali treba priznati što smo radili u prošlosti da bismo išli u budućnost. To je moja iskrena poruka ljudima u Crnoj Gori”, rekla je Pirc Musar.
Šta sadrži rezolucija?
Nacrt rezolucije kojom se poziva da se 11. jula proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca predstavljen je nedavno u sjedištu UN-a u New Yorku.
Kako su tada prenijeli mediji, tekst rezolucije predstavili su Njemačka, Ruanda i BiH, a bili su prisutni predstavnici sedamnaest zemalja kosponzora.
O potrebi usvajanja rezolucije govorili su predstavnici Njemačke, Ruande i BiH, a argumente protiv usvajanja takvog dokumenta iznijeli su diplomati iz Srbije, Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, Venezuele i Nikaragve.
Nedavni raskol u Crnoj Gori
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović i premijer te zemlje Milojko Spajić nedavno su se politički razišli nakon što je Milatović podnio ostavku na sve funkcije u njihovoj zajedničkoj stranci “Pokret Evropa sad”.
Uz Spajića je ostao veći broj zastupnika i članstva te stranke. Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj vladi nastaloj nakon što je 2020. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića prvi put u trideset godina poražena na parlamentarnim izborima.
Njih dvojica kasnije su formirali populistički “Pokret Evropa sad”, koji je, najviše zahvaljujući tome što je u vrijeme njihove vlade minimalna plaća u Crnoj Gori podignuta s 222 na 450 eura, postao najsnažnija politička stranka u Crnoj Gori.
Milatović je u aprilu prošle godine na predsjedničkim izborima dominantno porazio Mila Đukanovića, a Spajić je iste godine nakon trijumfa njihove stranke na parlamentarnim izborima postao premijer sastavivši vladajuću većinu s prosrpskom i proruskom koalicijom “Za budućnost Crne Gore”.