Nakon što je u kući u Brčkom pronađeno 31 dijete bez roditeljskog nadzora, odnosno staranja, ponovo je aktuelizirano pitanje uspostavljanja Amber alerta u Bosni i Hercegovini koji bi, u slučaju nestanka djeteta, alarmirao cijelu državu.
U drugim zemljama svijeta ovaj sistem funkcionira prilično dobro, dok Bosna i Hercegovina kaska sa njegovom implementacijom zbog kompliciranog političkog sistema i zamršenih nadležnosti.
Tek sredinom februara ove godine održan je drugi sastanak radne grupe za uspostavljanje Amber alerta u Bosni i Hercegovini te se u skorijem periodu očekuje njegova implementacija.
U ekskluzivnom razgovoru za FACE, Julie Bellinkx, direktorica Evropskog centra za nestalu djecu (AMBER ALERT EU), izjavila je da širom Evrope, na godišnjoj razini, nestane 300.000 djece. Preciznih podataka o nestaloj djeci ipak nema. Sudbine nepronađene djece još uvijek su nepoznate.
“Procjenjuje se da u Evropi svake godine nestane oko 300.000 djece. Međutim, važno je naglasiti da u mnogim zemljama nedostaju precizni i sveobuhvatni podaci, što otežava pružanje tačnih brojeva”, kaže Bellinkx za FACE.
Ipak, važno je naglasiti da brojke o nestaloj djeci širom Evrope nisu konačne niti precizne. Na to podsjeća i Bellinkx, koja je naglasila da je potrebna bolja međunarodna saradnja, kako bi se ovaj globalni problem iskorijenio.
“Nažalost, nemamo konsolidovane brojke o pronađenoj djeci širom Evrope. Zbog nedostataka u mehanizmima prikupljanja podataka i izvještavanja, tačna stopa pronađene djece nije poznata. Ovo naglašava hitnu potrebu za poboljšanim prikupljanjem podataka i međunarodnom saradnjom”, naglašava.
Pronađena djeca u Brčkom, čija je starosna dob u rasponu od nekoliko mjeseci do dvanaest godina, pokazuju policijski izvještaji, živjela su u nehumanim uvjetima. Uhapšene osobe se sumnjiče da su počinile krivična djela “Zapuštanje”, odnosno “Zlostavljanje djeteta”. Implicira se i da su spomenuta djeca bila pripremana za “prodaju”, iako su to nezvanični podaci. Ovaj slučaj, koji se dogodio u Bosni i Hercegovini, šokirao je regiju.
Nema preciznih podataka ni koliko njih bude ubijeno, ali Bellinkx naglašava da kada dijete nestane – rizik od zlostavljanja, u bilo kojem obliku, rapidno raste.
“Iako smo svjesni da su mnoga nestala djeca izložena traumatičnim događajima, uključujući zlostavljanje i eksploataciju, ne postoje sveobuhvatni izvještaji koji bi konkretno pratili koliko ih je zlostavljano ili ubijeno. Ono što znamo je da se rizik od zlostavljanja značajno povećava kada dijete nestane”, potcrtava.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, direktorica Evropskog centra za nestalu djecu naglašava da se oni u potpunosti oslanjaju na bosanskohercegovačku policiju, odnosno na njihove podatke o nestaloj djeci.
Kako spriječiti trgovinu djecom?
Organizirani kriminal u Bosni i Hercegovini cvjeta. Slučaj u Brčkom, “oazi” nesmetanog međuprostora za počinjenje krivičnih djela, otkrio je sve manjkavosti i bosanskohercegovačkog ali i hrvatskog pravosudnog sistema. Sama blizina granice sa Republikom Hrvatskom olakšavala je počiniocima djelovanje na prostoru obiju država.
Svijest o trgovini djecom u Bosni i Hercegovini prilično je niska. Mnogi reagiraju tek kada dijete nestane, ali čak i tada – mnogi nisu svjesni šta zapravo moraju učiniti.
Julie Bellinkx za FACE je objasnila šta treba učiniti da bi se spriječila trgovina djecom. Naglasila je da cijeli postupak zahtijeva koordiniranu akciju i da je važno preventivno djelovati.
“Sprečavanje trgovine djecom zahtijeva koordiniranu akciju na nekoliko nivoa:
- jačanje sistema zaštite djece kako bi se zaštitila ugrožena djeca prije nego što nestanu;
- podizanje svijesti među djecom, roditeljima, nastavnicima i zajednicama o opasnostima trgovine ljudima i kako prepoznati znakove upozorenja;
- unapređenje saradnje između zemalja, uključujući saradnju organa za sprovođenje zakona u praćenju mreža trgovine ljudima preko granica;
- pružanje trenutne i dugoročne podrške rizičnoj djeci, uključujući pristup obrazovanju, sigurnom smještaju i psihološkoj skrbi;
- podsticanje građana da ostanu na oprezu i da pravovremeno prijave sve sumnjive situacije”, potcrtala je Bellinkx.
Šta učiniti kada dijete nestane?
U Bosni i Hercegovini još uvijek se traga za šestero djece, koja su nestala u periodu od ranih 2000. Njihove su sudbine nepoznate, a za njima još samo tragaju njihovi najbliži… Posljednji slučaj koji je zaintrigirao javnost jeste nestanak Sare, novorođenčeta kome se izgubio svaki trag nakon porođaja.
Njena majka, Aleksandra Blagojević, u procesu je formiranja udruženja, kao i iniciranja donošenja Sarinog zakona. Roditelji djevojčice Sare već punih šest godina pitaju se je li njihovo dijeto živo ili ne…
Gostovanje majke Aleksandre Blagojević u “Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem” možete pogledati u nastavku.
Direktorica Evropskog centra za nestalu djecu, Julie Bellinkx, podijelila je savjete roditeljima kojima je nestalo dijete i dala nekoliko savjeta šta odmah trebaju učiniti.
“Kada dijete nestane, brzo djelovanje je ključno. Savjetujemo roditeljima da slijede principe navedene u našoj najnovijoj kampanji Check-Think-Report:
- provjerite gdje bi dijete moglo biti i kontaktirajte prijatelje, porodicu ili mjesta koja često posjećuju;
- razmislite o važnim nedavnim događajima, promjenama u ponašanju ili bilo kojim potencijalnim rizicima s kojima se dijete moglo suočiti;
- odmah se javite policiji i dajte sve relevantne informacije, uključujući nedavne fotografije i poznate kontakte.
Pored toga, roditelji treba da ostaju dostupni i u potpunosti sarađuju sa službama za provođenje zakona i zaštite djece”, napomenula je Bellinkx.
Šta kaže INTERPOL?
FACE je prilikom pisanja ovog teksta kontaktirao i INTERPOL iz kojeg nam je rečeno da Bosna i Hercegovina, članica ovog međunarodnog policijskog tijela, može zatražiti izdavanje Žute obavijesti (engl. Yellow notice) ukoliko traje potraga za određenom osobom.
Internacionalna policijska organizacija (INTERPOL) u funkciji ima Žutu obavijest koja je globalno policijsko upozorenje za nestalu osobu.
“Zemlje članice mogu zatražiti od INTERPOL-a izdavanje Žute obavijesti ili Upozorenje o nestalim osobama obično u slučajevima otmice roditelja, otmica ili neobjašnjivih nestanaka”, kazali su iz INTERPOL-a za FACE.
Sve oblike zlostavljanja i trgovine ljudima možete prijaviti na dežurne telefone policije: 122, putem besplatnog telefona: 0800/22-3-23 Centra za sigurni internet ili anonimnom prijavom preko platforme www.sigurnodijete.ba.