U toku je vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o „Južnoj plinskoj interkonekciji Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“.
U formi izmjena i dopuna postojeće legislative, ovaj zakon je Parlamentu predložila Vlada FBiH, tražeći razmatranje po hitnom postupku.
Predstavnički dom je prihvatio novopredloženi akt na vanrednoj sjednici održanoj 8. aprila, a da bi mogao stupiti na snagu, neophodno je da ga Dom naroda odobri u istovjetnom tekstu.
Iz Vlade je obrazloženo da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih projekata za energetsku stabilnost, te da je iz Evropske unije najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.
Također je navedeno da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, dok su novopredloženim aktom planirani određeni gasni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će započeti gasifikacija i industrijskog dijela Federacije, uz približavanje Termoelektrani Tuzla.
U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora – američke kompanije. U sadašnjoj legislativi domaća kompanija „BH Gas“ bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu do sada nije došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, što predstavlja ozbiljnu potrebu, naveo je ranije federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Prema njegovim riječima, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri u Pismu namjere izrazili i finansijsku spremnost za izgradnju gasovoda, što je u interesu Federacije BiH.
Novopredloženim aktom predviđeno je zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, pa je Ministarstvo započelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora, vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.
Lakić, koji ne prisustvuje današnjoj sjednici zbog službenog puta u Sjedinjene Američke Države, a zakon obrazlažu drugi predstavnici Ministarstva, naglasio je i da kompanija „BH Gas“ ovim zakonom ne zaustavlja svoj rad. Predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, te ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i nastavlja razvoj. Prema njegovim riječima, novi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne gasifikacije.
Investitor će projekt realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, uz izgradnju odvojaka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf i Jajce, te odvojka za Čapljinu, kao i dodatnog pravca Kladanj – Tuzla.
Otprije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Federaciju BiH, s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom je potrebno postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definisanim investitorom projekta.
Vlada je 14. januara ove godine usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. marta.
Izmjenama postojeće legislative u tekstu je naveden i investitor, kompanija „AAFS Infrastructure and Energy d.o.o.“, registrovana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva „AAFS Infrastructure and Energy LLC“.
Također je navedeno da je ova kompanija ranije dostavila Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“. Time je potvrđen ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt čiji je cilj unapređenje energetske sigurnosti Federacije BiH i diversifikacija izvora snabdijevanja gasom, saopćeno je iz Vlade FBiH.