Muslimani širom svijeta večeras s akšamskim ezanom dočekuju novu 1447. godinu po Hidžri – islamskom kalendaru koji započinje događajem preseljenja posljednjeg Božijeg Poslanika, Muhammeda a. s., iz Mekke u Medinu.
Ovaj trenutak, poznat kao Hidžra, predstavlja prekretnicu u islamskoj historiji i utemeljenje prve islamske zajednice, zasnovane na pravdi, solidarnosti, vjeri i slobodi vjerskog izražavanja.
Hidžra se ne pamti samo kao geografsko putovanje, već kao čin vjerske hrabrosti i odlučnosti u borbi za očuvanje istine i morala. Zato je hidžretski kalendar više od pukog računanja vremena – on podsjeća vjernike na duhovnu obnovu, preispitivanje svojih postupaka i iskren povratak temeljnim vrijednostima islama.
Prvi dan nove hidžretske godine je 1. muharrem, jedan od četiri sveta mjeseca u islamskom kalendaru, u kojem su zabranjeni rat i sukobi, a podstiču se dobročinstvo, praštanje, smirenost i bogobojaznost.
Nova hidžretska godina pruža vjernicima priliku da se osvježe u vjeri, da sagledaju svoja djela iz prethodnog perioda i donesu odluke koje vode ličnom, porodičnom i društvenom napretku.
Ovaj trenutak, poznat kao Hidžra, predstavlja prekretnicu u islamskoj istoriji i utemeljenje prve islamske zajednice, zasnovane na pravdi, solidarnosti, vjeri i slobodi vjerskog izražavanja.
Hidžra se ne pamti samo kao geografsko putovanje, već kao čin vjerske hrabrosti i odlučnosti u borbi za očuvanje istine i morala. Zato je hidžretski kalendar više od pukog računanja vremena – on podsjeća vjernike na duhovnu obnovu, preispitivanje svojih postupaka i iskren povratak temeljnim vrijednostima islama.
Prvi dan nove hidžretske godine je 1. muharrem, jedan od četiri sveta mjeseca u islamskom kalendaru, u kojem su zabranjeni rat i sukobi, a podstiču se dobročinstvo, praštanje, smirenost i bogobojaznost.
Nova hidžretska godina pruža vjernicima priliku da se osvježe u vjeri, da sagledaju svoja djela iz prethodnog perioda i donesu odluke koje vode ličnom, porodičnom i društvenom napretku.