O povećanju broja ubistava, pokušaja ubistava, te fizičkog nasilja razgovarali smo s kliničkim psihologom Čedomirom Novakovićem iz Sarajeva koji je pokušao objasniti brojne uzroke teškog nasilja.
Smanjen prag tolerancije
– Ako bi se tražilo neko objašnjenje, ono bi moralo sadržati odraz opće stvarnosti, ekonomske i političke, socijalne i emocionalne, na svakog pojedinca ili opšte društveno stanje koje se prelama na svaku individuu. Ono što je psihološki ugao, jeste da kada se smanji prag tolerancije, onda se pojačaju individualne reakcije na frustracije i nezadovoljstvo.
On napominje da u vrijeme velike ekonomske krize, veliki broj ljudi ne vidi rješenje.
– S obzirom da je veliki broj nezaposlenih, da i oni što su zaposleni nisu ni u kakvom ekonomskom blagostanju, jer je veliki broj ljudi ostao bez posla ili je zaustavljen je egzistencijalni izbor. Svjesni smo da je ovom prostoru neuređenih društava ili zemalja koje su u tranziciji i koje mogu utjecati negativno na ponašanje i kad dodate na sve to pandemiju onda je za očekivati da će biti pojačan broj svih oblika kriminaliteta, od fizičkih nasilja pa do raznih oblika krađa, otimačine i slično, kaže naš sagovornik.
Sarajevo: Suprugu ubio čekićem
Dodao je da je došlo do individialnog i kolektovnog pada samokontrole ponašanja. Psiholog smatra da veliki broj delikata rade obrazovani ljudi koji to u nekim normalnim okolnostima ne bi uradili. Psihološka klima i okruženje su negativni što predstavlja šansu je za porast svih oblika kriminaliteta među kojima i ubistava.
– Stari Grci su napisali „prvo jesti onda filozofirati“. Čim je ekonomska i politička stabilnost narušena, očekivati je pad svih drugih, moralnih i ekonomskih standarda. Ljudi potpuno svjesno u nekim krizama odlaze u neka devijantna i kriminogena ponašanja, računajući da ga neće otkriti. Ako ga i otkriju, budući da su zakoni neadekvatni za svaki prekršaj, računaju da će se isčupati ili ne razmišljaju ni o čemu, nego imaju jednostavnu primarnu potrebu da nešto ukradu. Pitanje je šta je motiv, jesu li to osobe koje u ponašanju imaju tu crtu ili imaju u svom dosjeu ko zna koliko prekršaja, a još uvijek su na slobodi,pojašnjava Novaković.
Destrukcije i frustracije
– Pitanje je kako ćemo uopće govoriti o vaspitno-obrazovnim parametrima, od 92. naovamo. Toliko je nasilja na ovim prostorima da je prosto nemoguće procjeniti na koji način i u kojoj mjeri će se te destrukcije, te frustracije ili ta agresija, manifestirati u nekoj sferi života, u svakodnevnom životu ili u svim ambijentima bez obzira je li u pitanju grad ili selo, zaključije psiholog Novaković za Avaz.