Elektroprivreda RS traži od regulatora dozvolu za povećanje cijene struje privredi i građanima za čak 20 odsto, otkriva CAPITAL.
Pored toga, ERS traži i spuštanje pragova potrošnje u svoju korist, a na račun kupca, potvrđeno je CAPITAL-u iz više izvora.
Naime, domaćinstva koja trenutno troše do 500 kilovata mjesečno plaćaju najnižu cijenu struje. Međutim, ERS sada traži da se taj prag spusti na 300 kilovata.
Takođe, ERS traži i da se drugi prag u kojem je struja nešto skuplja nego u prvom i koji trenutno iznosi 1.000 kilovata, spusti na 500 kilovata mjesečno.
Pored stanovništva, ERS je tražio poskupljenje struje i za privredu.
Kako saznaje Capital, prije nekoliko dana u Privrednoj komori RS održan je sastanak između predstavnika ERS i poslovne zajednice gdje im je najavljeno da polako u svoje poslovanje ukalkulišu novi trošak izazvan povećanjem cijene.
„Rečeno nam je da računamo na povećanje od 15 odsto zbog ogromnog rasta njihovih troškova, s tim da sam vidio spremnost da to bude i niže. Realno, oni uvijek traže veći procenat, s tim da kasnije po običaju pristanu i na nižu cijenu kako bi ispalo da su svi na dobitku“, kaže jedan od privrednika koji je prisustvovao tom sastanku.
Dodaje da su se u ERS-u pravdali ogromnim rastom troškova poslovanja najviše prouzrokovanim zbog izgubljenih presuda.
CAPITAL je više puta danas pokušao da stupi u kontakt sa direktorom ERS-a Lukom Petrovićem i ministrom energetike i rudarstva RS Petrom Đokićem kako bi dobili komentar i obrazloženje ovog prijedloga, ali nam se nisu javljali na telefon.
Cijenu struje odobrava Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS) kojoj će ERS morati nedvosmisleno da dokaže da postoji opravdan razlog za povećanje.
Biće zanimljivo kako će ERS pravdati pojedine besmislene troškove svojih zavisnih preduzeća kao što je izdvajanje miliona maraka za reklamiranje i promociju monopolskog položaja.
Primjera radi, „Hidroelektrane na Trebišnjici“ (HET) su nedavno raspisale tender vrijedan 750.000 KM za ličnu promociju i marketing.
Generalno, rezultati o poslovanju za tri kvartala ove godine pokazuju ogroman pad dobiti proizvodnih preduzeća.
RiTE Ugljevik je u minusu od 30 miliona maraka, dobit HET-a pala je za 13,7 miliona maraka a RiTE Gacko je prošle sedmice obustavio proizvodnju zbog lošeg kvaliteta uglja.