Helsinški odbor za ljudska prava podržava zahtjeve organizacija civilnog društva u BiH i traži da Centralna izborna komisija BiH bez odgađanja dostavi tražene informacije o primjeni izbornih tehnologija na Opštim izborima 2026. godine kojima raspolaže i za koje nema zakonskog osnova za uskraćivanje. Od CIK-a BiH tražimo da te informacije učini dostupnim javnosti, uz zaštitu tajnosti glasanja i ličnih podataka birača.
„Član I/2 Ustava BiH utvrđuje da Bosna i Hercegovina funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. CIK BiH je, kao i svaka druga institucija, dužan poštovati Ustav i postupati po zakonu. Građani, mediji i organizacije civilnog društva imaju pravo da od institucija traže informacije o njihovom radu i provjere kako su donijele odluke“, naveli su iz Helsinškog odbora.
Dalje podsjećaju da je CIK u svom jučerašnjem obraćanju naveo da ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku i da priprema izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH.
„Zakon daje pravo na pristup informacijama koje institucija već posjeduje. CIK treba da omogući pristup tim informacijama na jedan od zakonom predviđenih načina. Priprema izvještaja sama po sebi ne daje osnov za uskraćivanje tih podataka niti za odgađanje postupanja po zahtjevima mimo zakonskih rokova. Tražimo da CIK BiH dostavi podnosiocima i objavi sljedeće podatke:
- Izlaznost i identifikacija birača po biračkim mjestima. Navesti izvor objavljene izlaznosti, broj birača koje uređaj nije mogao identifikovati otiskom prsta i broj birača identifikovanih drugim propisanim postupkom.
- Biračka mjesta na kojima uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli biti korišteni. Navesti evidentirane razloge i postupak koji je tada primijenjen.
- Odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja i ishodi kontrola. Učiniti dostupnim postojeće naredbe, zapisnike i izvještaje iz kojih se vidi gdje su utvrđene razlike, šta je pokazalo ponovno brojanje i koji je rezultat uvršten u potvrđene rezultate.
Član 5.29 stav (2) Izbornog zakona BiH predviđa javni prikaz detaljnih rezultata po biračkim mjestima. Kada CIK utvrdi neslaganje između ručnog i elektronskog brojanja, stav (4) obavezuje ga da oba brojanja ponovi u Glavnom centru za brojanje. Komisija je u oktobru već naložila kontrolna brojanja i javnost treba da zna šta su pokazala. Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH obavezuje CIK da o urednom zahtjevu odluči bez odgađanja, u pravilu najkasnije u roku od 15 dana. Ako ograniči pristup dijelu informacije, CIK mora u pisanom obrazloženju navesti konkretnu zakonsku odredbu, tačno označiti koje podatke uskraćuje i objasniti zašto se ta odredba primjenjuje na svaki uskraćeni dio. CIK mora razmotriti javni interes u skladu sa zakonom i učiniti dostupnim ostatak informacije. Te obaveze uređuju članovi 19–21 i 25. Zakona. Mogućnost pogrešnog tumačenja podataka razlog je da ih CIK objavi uz jasno objašnjenje.
Potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri kako su oni utvrđeni. Uskraćivanje postojećih podataka bez konkretnog zakonskog osnova narušava povjerenje u izborni proces i otvara pitanje odgovornosti Centralne izborne komisije“, naveli su iz Helsinškog odbora.