Ako Donald Tramp (Donald Trump) ne pronađe izlaz iz krize s Iranom, historija bi njegovu odluku da uđe u novi veliki sukob mogla pamtiti kao grešku koja je obilježila cijeli njegov predsjednički mandat, navodi CNN u svojoj analizi.
Američki predsjednik ponovo se nalazi na raskršću – između nastavka vojne kampanje, moguće eskalacije ili pokušaja pronalaska diplomatskog rješenja. Kako piše CNN, najveća opasnost za Trampa je da sukob s Iranom preraste u rat iz kojeg više neće moći lako izaći.
Historija pokazuje da su američki predsjednici koji su pokušavali proširiti ratove kako bi zaštitili ugled Sjedinjenih Američkih Država često završavali u dugotrajnim sukobima bez jasnog pobjednika. Slične dileme imali su Lindon B. Džonson (Lyndon B. Johnson) tokom Vijetnamskog rata, Džordž V. Buš (George W. Bush) u Iraku, ali i drugi američki lideri suočeni s ratnim krizama.
Tramp pred tri teške opcije
Prema analizi CNN-a, Tramp sada ima nekoliko mogućih puteva. Prvi je nastavak dosadašnje strategije zračnih udara, pritiska i pregovora bez konačnog rješenja. Drugi je značajno širenje vojne operacije, što bi moglo uključiti napade na širu infrastrukturu Irana i povećati rizik od regionalnog rata.
Treća opcija bila bi povlačenje i prihvatanje kompromisa, čak i ako glavni politički ciljevi nisu ostvareni. Upravo ta mogućnost predstavlja najveći politički izazov za američkog predsjednika, jer nijedan lider ne želi ostati upamćen kao onaj koji je izgubio rat.
CNN navodi da bi svaka veća eskalacija mogla izazvati odgovor Irana kroz napade na američke saveznike i ključnu infrastrukturu na Bliskom istoku.
Lekcija iz Vijetnama
Analitičari podsjećaju da se slična situacija dogodila 1965. godine, kada je Lindon B. Džonson proširio američko učešće u Vijetnamskom ratu. Iako je znao da pobjeda nije sigurna, odlučio se za dodatnu eskalaciju.
Operacija “Rolling Thunder” donijela je masovno bombardovanje Sjevernog Vijetnama i slanje dodatnih američkih vojnika. Rat je kasnije ozbiljno narušio Džonsonov politički položaj i ostavio duboke posljedice na američko društvo.
Slična dilema pratila je i Džordža V. Buša tokom rata u Iraku, kada je odlučio poslati dodatne snage uprkos velikim gubicima i rastućem nezadovoljstvu javnosti.
Tramp se suočava s vlastitim ratom
Posebno je zanimljivo što je Tramp političku karijeru izgradio upravo na kritikama američkih “ratova bez kraja”. Tokom kampanje 2016. godine govorio je protiv dugotrajnih sukoba koje SAD ne mogu završiti pobjedom.
Ipak, sada se suočava sa sličnom situacijom kakvu su imali njegovi prethodnici. Rat s Iranom, prema ocjeni CNN-a, nije rat koji je naslijedio od drugih predsjednika – to je sukob koji će biti vezan direktno za njegovo ime.
Kako zaključuje CNN, način na koji će Tramp riješiti iransku krizu mogao bi odrediti ne samo njegovu političku budućnost nego i način na koji će ga historija pamtiti.