Islanđani u subotu izlaze na referendum o nastavku pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
Trumpove prijetnje aneksijom Grenlanda – najbližeg susjeda Islanda – dale su snažnu geopolitičku dimenziju referendumu o nastavku pregovora o članstvu u EU-u, koji bi se inače mogao usredotočiti na dugogodišnje prijepore s Bruxellesom, poput kvota za izlov skuše.
A Trump nije jedini sigurnosni rizik na sjevernom Atlantiku, piše Politico.
Budući da i Rusija i Kina nastoje osigurati pristup arktičkim resursima, pitanja globalnih savezništava postaju sve važnija za 270.000 islandskih birača koji izlaze na birališta diljem tog vjetrovitog vulkanskog otoka.
Bivši gradonačelnik Reykjavíka Dagur Eggertsson, istaknuti predstavnik proeuropske kampanje „Da“, rekao je da Trumpove prijetnje Grenlandu zaokupljaju birače i potiču raspravu o strateškom položaju Islanda.
“To pitanje nije riješeno“, rekao je socijaldemokratski zastupnik govoreći o američkim ambicijama da preuzmu kontrolu nad Grenlandom, čija je obala udaljena manje od 300 kilometara od Islanda.
Iako je Trump ublažio dio svoje ratobornije retorike s početka godine o preuzimanju Grenlanda, na summitu NATO-a u Ankari u srpnju i dalje je inzistirao na tome da bi taj teritorij „trebao biti pod kontrolom Sjedinjenih Država, a ne Danske“.
Suočen s takvim regionalnim napetostima, Eggertsson, koji je i predsjednik islandskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, ponovio je poruku kanadskog premijera Marka Carneyja o tome što je na kocki: “Male i srednje sile moraju se držati zajedno.“
U slučaju Islanda, smatra da to znači bliže veze s Europom. “To je pitanje sada hitnije nego prije“, rekao je.
Pitanje suvereniteta
Ključna tema koja se nadvija nad islandskim referendumom jest suverenitet. No to je pitanje koje se može promatrati iz dviju perspektiva, a ankete pokazuju da je ishod referenduma krajnje neizvjestan. Gallupova anketa sredinom kolovoza dala je taboru „Da“ vrlo malu prednost, uz potporu od 51,5 posto.
Dok zagovornici opcije „Da“, poput Eggertssona, naglašavaju regionalne posljedice prijetnji suverenitetu Grenlanda, tabor „Ne“ tvrdi da bi EU mogao ograničiti suverenitet Islanda, posebice u politički iznimno važnim područjima ribarstva i poljoprivredne politike.
Upravo su ribolovne kvote bile ključne za propast prethodnog pokušaja Islanda da se pridruži EU-u, koji je definitivno obustavljen 2015. godine.
Eiríkur Bergmann, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Bifröst, objasnio je da je nacionalni suverenitet središnje pitanje islandskih političkih rasprava još od stjecanja neovisnosti od Danske 1944. godine.
“Postoje dva tabora i oba se pozivaju na isto nasljeđe“, rekao je Bergmann. “Jedan tvrdi da se Island mora pridružiti Europskoj uniji kako bi ojačao svoj suverenitet i sačuvao nasljeđe borbe za neovisnost. Drugi tabor, jednako glasan, upozorava na članstvo u EU-u upravo iz istih razloga, tvrdeći da ono ugrožava islandski suverenitet.“
Takvi osjećaji prema nacionalnoj neovisnosti i identitetu imaju dugu tradiciju. Islandski parlament, Althing, jedno je od najstarijih predstavničkih tijela na svijetu, a njegovi počeci sežu više od tisuću godina u prošlost.
U strateškom smislu Island je član NATO-a i sa SAD-om ima bilateralni sporazum o obrani još od 1951. godine.
Istodobno je Island član Europskog gospodarskog prostora (EGP), a procjenjuje se da tim putem već primjenjuje oko tri četvrtine pravila EU-a. Također je dio schengenskog prostora, što omogućuje putovanja bez graničnih kontrola s većinom zemalja EU-a.
Ključno pitanje referenduma stoga je isplati li se otići korak dalje od postojećeg odnosa kroz EGP.
Tumi Árnason, 35-godišnji glazbenik koji živi u glavnom gradu, rekao je da namjerava glasati za početak pregovora o članstvu u EU-u.
“Želim vidjeti kakav dogovor možemo postići“, rekao je Árnason, navodeći gospodarstvo kao svoju glavnu brigu.
Hannah Sigurðardóttir, 68-godišnja zaposlenica islandske agencije za lijekove, također je izrazila zabrinutost zbog pouzdanosti SAD-a kao saveznika.
“Ne možemo računati na SAD kao što smo dugo mogli. Mislim da bismo trebali imati bolje odnose s našim prijateljima i saveznicima u Europi. Imamo sličnu povijest i kulturu“, rekla je.