Direktor BH Telecoma Amel Kovačević oglasio se povodom izjava proslavljenog oskarovca Danis Tanović, ističući da je potrebno otvoriti ozbiljnu raspravu o ulozi BH Telecoma u finansiranju domaće filmske industrije.
U opširnoj objavi na društvenim mrežama Kovačević je naglasio da je BH Telecom prije svega profitno privredno društvo čija je osnovna djelatnost pružanje telekomunikacijskih usluga, te da kompanija ne može i ne smije preuzimati odgovornosti koje pripadaju državi, resornim ministarstvima i fondacijama za kinematografiju.
Podsjetio je da BH Telecom godinama podržava bh. kinematografiju, sport i kulturu kroz različite programe sponzorstava i partnerstava, ali da je nakon dolaska nove uprave provedena detaljna analiza poslovanja platforme BH Content Lab.
Prema njegovim navodima, analiza je pokazala da su ranije investicije u filmsku produkciju zahtijevale ozbiljan redizajn. Kovačević tvrdi da je prije dolaska sadašnje uprave u projekte kroz BH Content Lab investirano oko 23 miliona KM, dok je povrat iznosio približno četiri miliona KM. Od toga se, kako navodi, 1,9 miliona KM odnosi na zaradu od prodaje distribucijskih prava, a 2,1 milion KM na poticaje Kantona Sarajevo.
Posebno je kritikovao model prema kojem je BH Telecom bio jedini investitor i nosilac rizika u pojedinim projektima. Kao primjer naveo je seriju u koju je uloženo 2,6 miliona KM, a koja, prema njegovim riječima, nije emitovana zbog problema vezanih za jednog od glavnih glumaca.
„Mi nemamo ljude niti znanja potrebna za uspješno investiranje u filmove i serije. Ne možemo ulagati sredstva kompanije u projekte koji nemaju odgovarajući finansijski povrat“, poručio je Kovačević.
Govoreći o dosadašnjoj praksi, naveo je i da su postojale kritike dijela filmskih autora koji nisu uspijevali dobiti sredstva kroz BH Content Lab, uz tvrdnje da je postojao zatvoreni krug privilegovanih učesnika u procesu selekcije i realizacije projekata.
Nova uprava je, kako ističe, promijenila ključne kriterije finansiranja. Umjesto stopostotnog finansiranja, od autora se sada traži da osiguraju najmanje polovinu budžeta iz drugih izvora, čime se rizik dijeli između više investitora, a povećava vjerovatnoća uspješne realizacije projekata.
Kovačević je naglasio da su u nove kriterije uključeni i elementi društvene odgovornosti, zbog čega su podržani projekti poput filmova „Kad sam bio hodža“ Ademira Kenovića i „Bijele trake“ Zlatka Topčića, za koje smatra da nose važne društvene poruke i doprinose očuvanju kolektivnog sjećanja.
Dodao je i da je BH Telecom u međuvremenu isplatio dodatnih 11 miliona KM dividende, čime su stvoreni uslovi da Vlada Federacije BiH dodatno podrži sport i kulturu, uključujući i nastavak snimanja filma Quo Vadis, Aida? sa 600.000 KM.
Kao zaključak, direktor BH Telecoma poručio je da je jedina stvarna kvalifikacija kompanije za podršku filmskoj industriji njena profitabilnost i likvidnost, te da buduća ulaganja moraju imati jasnu finansijsku i društvenu opravdanost.
„Nemamo pravo da sredstva kompanije usmjeravamo u investicije koje nemaju odgovarajući finansijski povrat i nećemo to raditi“, poručio je Kovačević.